U Hrvatskoj rijetko gostuju ljudi s tako bogatom biografijom kakvu ima George Yeo. Riječ je o nekadašnjem ministru za informacije i umjetnost, ministru zdravstva, pa ministru trgovine i industrije, a onda i ministru vanjskih poslova u vladi Singapura. Ukupno je u vladi tog otočnog grada države u jugoistočnoj Aziji služio 23 godine, a u Hrvatsku stiže kao gost Investment Weekenda koji se održava 19. rujna u Rovinju. To nam je bio povod za razgovor s tim zanimljivim čovjekom koji je diplomirao inženjerstvo na Sveučilištu Cambridge i magistrirao poslovnu administraciju (MBA) na Sveučilištu Harvard. Karijeru je započeo kao časnik za veze u singapurskoj vojsci, prešao je potom u zrakoplovstvo i postao načelnik stožera Zračnih snaga te direktor za zajedničke operacije i planiranje u Ministarstvu obrane, dosegnuvši čin brigadnog generala.
Također, bio je član Papinske komisije za ekonomsku i administrativnu strukturu Svete Stolice od 2013. do 2014. te član Vatikanskog ekonomskog vijeća od veljače 2014. do srpnja 2020. Gospodin Yeo sada je član Upravnog odbora instituta za upravljanje Berggruen, Međunarodnog savjetodavnog odbora Sveučilišta Peking, Višeg savjetodavnog vijeća Pekinškog foruma, Međunarodnog savjetodavnog odbora poslovne škole IESE, Međunarodnog savjetodavnog vijeća kineskog Eco Foruma Global Guiyang, Međunarodnog savjetodavnog odbora japanske Nacionalne poslijediplomske škole za međunarodne političke studije GRIPS, Međunarodnog savjetodavnog odbora korporacije Mitsubishi, Globalnog savjetodavnog odbora MUFG-a, Vanjskog savjetodavnog odbora Škole za transnacionalno upravljanje Europskog sveučilišnog instituta te Upravnog odbora Singapurske federacije za proizvodnju.
Neovisni je neizvršni direktor AIA Grupe koja je uvrštena na burzu u Hong Kongu te Pinduodua, koji je uvršten na NASDAQ. Savjetnik je za geopolitičku inicijativu Brunswicka, singapurske tvrtke V3 Group, Huawei Internationala u Singapuru, Winning International Groupa te malog startupa pod nazivom Plantonic. Bio je predsjednik Konferencije Singapore Summit od 2012. do 2016. godine. Napraviti intervju s tim iskusnim singapurskim diplomatom, poslovnim čovjekom i političarem prilika je kakva se rijetko nudi.
Jeste li prvi put u Hrvatskoj? Kakvi su vaši dojmovi o našoj zemlji?
Ovo mi je zapravo treći put da sam u Hrvatskoj. Prvi put sam je posjetio 2016. na poziv Zagrebačke škole ekonomije i managementa (ZŠEM) zbog konferencije, a ponovno sam se vratio 2022. Hrvatska je relativno mlada zemlja s dobrim duhom. Unatoč tome što se nalazi u izazovnom dijelu Europe, Hrvatska se uspjela izolirati i izbjeći geopolitičke nestabilnosti. Uvijek sam hrvatske ljude smatrao toplima i obzirnima, a prirodna i kulturna ljepota zemlje zapanjujuća je.
O čemu ćete govoriti na predavanju u Rovinju na koje ste pozvani?
Veselim se što ću još jednom posjetiti Hrvatsku i sudjelovati na Investment Weekendu 19. rujna, a govorit ću o velikoj tranziciji prema multipolarnom svijetu i čimbenicima koje Hrvatska treba uzeti u obzir kad je riječ o razvoju njezine politike prema Aziji.
Carine koje je uveo američki predsjednik Donald Trump vruća su tema već dulje vrijeme. Kao bivši singapurski ministar trgovine bili ste u poziciji pregovarati sa zemljama poput SAD-a, Japana, Australije i drugih velikih gospodarstava. Kako to izgleda u stvarnosti? Što manja zemlja poput Singapura ili Hrvatske može postići u takvim pregovorima?
Za male zemlje ravnoteža treba biti dinamična, nikada statična. Moramo biti osjetljivi na promjene u vanjskom okruženju, biti hladni i objektivni u analizi te izbjegavati subjektivnost u procjeni stvarnosti.
Što mislite, kakav će biti ishod Trumpove carinske politike? SAD ima veliki nacionalni dug i pod pritiskom je da smanji proračunski deficit...
Nije na nama da se kladimo na budućnost SAD-a. Prema jednom scenariju, SAD propada jer čelnici zemlje nisu u stanju učiniti teške kompromise – američki dolar gubi svoje prekomjerne privilegije, različite regije u svijetu pronalaze nove ravnoteže. Prema drugom scenariju, SAD, nakon unutarnje borbe, ponovno pronalazi svoj put, sređuje svoje financije, pomlađuje se i uspijeva biti primus inter pares (prvi među jednakima, op. a.). Moramo postaviti i pitanje je li se SAD u stanju prilagoditi usponu Kine. Velika je nepoznanica i pitanje može li doći do mira u Ukrajini u kratkoročnom ili srednjoročnom razdoblju. I umjetna inteligencija će promiješati karte, neke će je zemlje iskoristiti za društveni razvoj, dok će se druge suočiti s rastućim društvenim i političkim podjelama. Sve su to čimbenici koje moramo uzeti u obzir. Carine su samo jedan aspekt neizvjesnosti koja opterećuje današnji svijet.
Imate i bogato vojno iskustvo, a vaša je zemlja na pragu Južnog kineskog mora, u regiji koja se često smatra potencijalnim globalnim žarištem. Kakva je vaša procjena situacije u vezi s Kinom i Tajvanom, posebno s obzirom na snažan utjecaj Sjedinjenih Država na Tajvan?
Nisam previše zabrinut, ne bojim se da će biti rata oko Tajvana u bližoj budućnosti. S vojnog aspekta, teško je zamisliti da bi Sjedinjene Države mogle ostvariti pobjedu. Japan i Australija neće pružiti bezuvjetnu podršku SAD-u. Ako bi u takvom sukobu došlo do uništenja TSMC-a (glavni svjetski proizvođač mikročipova, op. a.), posljedice bi bile teže za SAD nego za Kinu. Odluka hoće li doći do rata zapravo je na SAD-u, jer Tajvan nikada neće ići dalje od onoga što je SAD spreman podržati. Kina je jasno povukla svoju crvenu liniju, ali preferira mir zato što vjeruje da je vrijeme na njezinoj strani. Da bi se ova dinamika bolje razumjela, korisno je sagledati kinesku vanjsku politiku iz povijesne i strateške perspektive. Upravo sam zato s interesom pratio knjigu ''Veliki povratak: Razvoj moderne kineske vanjskopolitičke misli'', koju potpisuju trojica hrvatskih autora – Stopić, Bakota i Njavro. Napisao sam kratku preporuku za to izdanje, jer vjerujem da uravnoteženo i informirano približava način na koji kineski stratezi promišljaju svoju ulogu u svijetu.
Rat Rusije i Ukrajine i dalje komplicira međunarodne odnose. Kakve scenarije predviđate za rješavanje tog sukoba?
Prekid vatre vjerojatan je u kraćem roku jer jasno je da Ukrajina ne može pobijediti. No takav prekid vatre bit će održiv samo ako Ukrajina postane tampon-zona između NATO-a i Rusije. Trenutačno svjedočimo borbi obiju strana za teritorijalnu prednost uoči teških pregovora. Ipak, trajni mir vjerojatno neće biti postignut još neko vrijeme. Kao u slučaju Koreje, Cipra ili Kašmira, sukob između Zapada i Rusije u tom području mogao bi potrajati desetljećima.
Bili ste i jedini azijski član imenovan u Vatikansko vijeće za gospodarstvo. Kako je do toga došlo? Koja je bila vaša uloga i kako takvo tijelo funkcionira? Biste li rekli da su napori Svete Stolice u organizacijskom restrukturiranju bili uspješni?
Tek sam poslije saznao da je ključni razlog za to da budem imenovan bio papin nalog da se u vijeće osnovano 2013. za reformu sustava uprave i financija Svete Stolice (COSEA) uključi i Kinez. Bio sam jedini ne-Europljanin koji je izabran u to tijelo. Papina cjeloživotna želja bila je vidjeti pomirenje između Katoličke crkve i Kine – i na tom je planu postignut znatan napredak. Uz podršku Komunističke partije Kine, svi biskupi u Kini sada su u zajedništvu s rimskim biskupom. Kada je riječ o upravi i financijama Vatikana, vidljiv je konstantan napredak.
Nedavno je došlo i do obnove sukoba između Indije i Pakistana, čiji odnos ostaje izvor regionalne nestabilnosti. Može li se ta situacija riješiti ili je predodređena za to da ostane dugoročno pitanje?
Ne postoji jednostavno rješenje. U interesu je obiju strana upravljati napetostima i spriječiti njihovu eskalaciju. U posljednjem sukobu jasno je da velike sile ne podržavaju rat. Čak i Kina, koja Pakistanu isporučuje napredno oružje, zalaže se za mir u južnoj Aziji, svjesna važnosti normalizacije odnosa s Indijom. Pitanje Kašmira nastalo je podjelom britanske Indije i odražava duboku podjelu između hindusa i muslimana zbog koje je bilo nužno da se dvije države podijele 1947.
Mnoga od spomenutih pitanja imaju i vjersku dimenziju. Kao katolik, kako gledate na ulogu religije u globalnim poslovima, posebno ondje gdje ona još uvijek utječe na politiku?
Bez moralnih načela ljudsko društvo ne može živjeti u miru. Međutim, vjerske razlike mogu nas podijeliti. Papa Franjo bio je toga itekako svjestan te se u duhu bratstva obratio drugim vjerskim vođama. Poseban napor uložio je u dijalog s velikim imamom Al Azhara, s kojim je 2019. u Abu Dhabiju potpisao Dokument o ljudskom bratstvu za miru u svijetu i zajednički suživot.
U svojoj postpolitičkoj karijeri obnašali ste dužnosti u nekoliko velikih singapurskih tvrtki, od kojih su neke bile pogođene globalnim logističkim izazovima uzrokovanim pandemijom COVID-19. Kako se ta pitanja rješavaju u trenutnoj političkoj i zdravstvenoj klimi?
Trgovina teče poput vode. Dobra logistika omogućuje brze prilagodbe na poremećaje poput pandemije i ratova. Svijet se prilagodio i nastavit će se prilagođavati.
Vaši poslovni angažmani uključuju i uloge u Pinduoduu, velikoj poljoprivrednoj platformi, i kompaniji Creative Labs, koja je poznata i ovdje u Hrvatskoj. Što mislite o trenutačnoj putanji tehnološkog razvoja, posebno s obzirom na to da azijske, a poglavito kineske tvrtke postaju globalni konkurenti u područjima poput umjetne inteligencije?
Uspon Kine nalik je ulasku drugog sunca u Sunčev sustav – svaki planet, svaki asteroid je pogođen. Riječ je o složenom fenomenu koji zahtijeva pažljivo promatranje, analizu i odgovor. Nitko nije pošteđen njegovih učinaka.
U Hrvatskoj imamo singapurskog investitora u Kuparima, prekrasnom ljetovalištu u blizini Dubrovnika. Koliko ste upoznati s Hotel Properties Ltd, tvrtkom koja stoji iza tog ulaganja, a koja već posjeduje hotele u 17 zemalja? Je li ta investicija poznata u Singapuru?
Projekt nije dobro poznat u Singapuru, ali HPL je tvrtka s dobrom reputacijom.
Singapur je posljednjih desetljeća doživio impresivan znanstveni razvoj i sada se smatra jednom od vodećih globalnih destinacija za istraživanje i inovacije. Osim sigurnosti i infrastrukture, koje biste još prednosti istaknuli za studente koji razmišljaju o tome da se obrazuju u Singapuru?
Za Hrvate koji žele upoznati Aziju Singapur je dobra polazna točka. Singapur je najzapadniji grad u Aziji, no važno je da se ne zaustave samo na Singapuru. Singapur je počašćen partnerstvom s Hrvatskom, a jačanje bilateralnih odnosa donosi obostranu korist.
Otvori KEKS Pay
Sva su carstva do sada propala (egipatsko, Aleksandar Makedonski, rimsko, bizansko, Napoleon,...) pa će tako propasti i imperijalistička Amerika. A s njom tada ide i Izrael...