Rat u Ukrajini, započet ruskom invazijom velikih razmjera u veljači 2022., nastavlja se bez naznaka skorog smirivanja. Na istoku zemlje ruske snage intenzivno napreduju, dok smrtonosni zračni napadi gotovo svakodnevno pogađaju različite regije. S druge strane, ukrajinski dronovi redovito ciljaju ruske rafinerije i energetsku infrastrukturu. Kremlj je potvrdio da se priprema sastanak između Donalda Trumpa i Vladimira Putina, koji bi se trebao održati u skoroj budućnosti. “Ovdje sam da završim s [ratom]”, izjavio je američki čelnik u srijedu.
Tri runde pregovora između Rusije i Ukrajine, koje je Trump pokrenuo između svibnja i srpnja, nisu rezultirale pomakom prema miru. Trump se nada da bi njegovo osobno uključivanje u pregovore moglo dovesti do prekida vatre, no duboki nesporazumi između Kijeva i Moskve čine svaki pokušaj posredovanja izuzetno složenim, prenosi BBC.
Ruski memorandum predan Ukrajini u lipnju sadržavao je maksimalističke zahtjeve Moskve za “konačno rješenje” sukoba, uključujući:
- Priznanje ruskog suvereniteta nad Krimom, Donjeckom, Luhanskom, Zaporožjem i Hersonom
- Demilitarizaciju Ukrajine
- Neutralnost
- Zabranu prisutnosti stranih vojski
- Održavanje novih izbora
"Ruska strana to može predstaviti na desetak različitih načina, stvarajući dojam da je Moskva otvorena za ustupke i ozbiljne pregovore", napisala je ruska politička analitičarka Tatjana Stanovaja. "Ali temeljni stav ostaje nepromijenjen: Rusija želi da se Kijev preda." Nakon susreta Putina s američkim izaslanikom Steveom Witkoffom, američki državni tajnik Marco Rubio izjavio je u srijedu da Washington sada bolje razumije uvjete pod kojima bi Moskva mogla pristati na prekid rata. Ipak, Putin je prošlog tjedna naglasio da su ciljevi koje je Rusija predstavila u lipnju ostali nepromijenjeni.
Iako je Kremlj podržao ideju susreta Trumpa i Putina, malo je naznaka da bi Moskva odustala od svojih krutih zahtjeva. Jedan od mogućih razloga za pristanak Kremlja mogao bi biti nastojanje da se izbjegnu sekundarne sankcije koje Trump planira uvesti trgovinskim partnerima Rusije. Također, Kremlj možda vjeruje da bi mogao uvjeriti Trumpa u opravdanost svojih uvjeta za okončanje sukoba. Na početku svog drugog mandata, Trump je izjavama pokazivao veću sklonost prema Moskvi nego prema Kijevu, nazivajući Zelenskog “diktatorom” i sugerirajući njegovu odgovornost za sukob. Iako je kasnije izrazio frustraciju prema Putinu – “samo me nagovara”, rekao je u travnju – Trump je izbjegavao izravnu osudu ruskog predsjednika.
Njihov susret u Helsinkiju 2018., tijekom Trumpovog prvog mandata, izazvao je kontroverze jer je američki predsjednik tada podržao stav Kremlja u vezi s optužbama za rusko miješanje u američke izbore 2016., preuzimajući dio odgovornosti za loše odnose između dviju zemalja. Kako bi spriječio mogućnost da Trump bude previše naklonjen Putinu, Kijev inzistira na svom uključivanju u svaki pregovarački proces o prekidu vatre. Trump je putem izaslanika Witkoffa predložio trilateralni sastanak s Putinom i Zelenskim, no ruski čelnik to je odbio, obrazloživši da uvjeti za takav susret još nisu ispunjeni.
U Ukrajini postoji zabrinutost da bi sastanak Trumpa i Putina mogao dovesti do američkog pristanka na ruske zahtjeve. Zastupnica Irina Heraščenko upozorila je da bi se od Ukrajine mogli tražiti teritorijalni ustupci te da bi izostanak Kijeva iz pregovora bio “vrlo opasan”. "Ukrajina se ne boji sastanaka i očekuje isti hrabar pristup od ruske strane", poručio je Zelenski u četvrtak. Unatoč svemu, razlike između Moskve i Kijeva ostaju duboke. Čak i u slučaju trilateralnog susreta, ruski zahtjevi pokazali su se toliko neprihvatljivima da je upitno što bi susret Zelenskog i Putina mogao konkretno postići.
FOTO Zavirite u Titov bunker vrijedan milijarde eura: Radnici su potpisivali ugovor o šutnji, a svo osoblje je prolazilo kroz rigorozne provjere
Otvori KEKS Pay
Onaj tko pobjeđuje određuje uvijete primirja .