U Tihom oceanu trenutačno se razvija El Niño koji bi, prema upozorenjima meteorologa, u idućim tjednima mogao snažno utjecati na vremenske prilike u brojnim dijelovima svijeta. Riječ je o klimatskom fenomenu koji se javlja periodično, no ovogodišnji bi, prema prvim procjenama stručnjaka, mogao dosegnuti iznimno snažan intenzitet. Meteorolozi ističu kako postoji mogućnost da se razvije jedan od najjačih El Niña otkako postoje mjerenja. Ovaj fenomen ima „stvarni potencijal da postane najpogubniji u posljednjih 140 godina", upozorava Paul Roundy, stručnjak za atmosferska istraživanja.
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) procjenjuje da će se vremenski obrasci povezani s El Niñom uskoro početi osjećati te da bi mogli potrajati najmanje do zime. Ovisno o jačini i trajanju fenomena, pojedine bi se regije mogle suočiti sa sušama, poplavama, toplinskim valovima te ozbiljnim poremećajima u opskrbi hranom i vodom. „Svijet ovo mora shvatiti kao hitno klimatsko upozorenje”, poručio je glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres. „Vremenski uvjeti El Niña djelovat će kao akcelerator požara u svijetu koji se sve više zagrijava.”
El Niño je prirodni klimatski obrazac koji se u prosjeku pojavljuje svake dvije do sedam godina. Nastaje kada oslabe pasatni vjetrovi iznad tropskog dijela Tihog oceana, zbog čega se topla morska voda gomila u Pacifiku. Iako se zagrijavanje odvija na ograničenom području oceana, približno veličine Sjedinjenih Američkih Država, njegove se posljedice mogu proširiti na gotovo cijeli planet. „Promjene u tropskoj atmosferi mogu utjecati i na udaljenije dijelove atmosfere u umjerenim geografskim širinama", objašnjava Gavin Schmidt. „Zato se ovaj fenomen tiče i nas, iako se potencijalno nalazimo tisućama kilometara daleko.” Prema njegovim riječima, El Niño pokreće niz atmosferskih promjena na globalnoj razini te djeluje kao „prvu atmosfersku domino-kocku koja pada".
Učinci El Niña nisu jednaki u svim dijelovima svijeta. Dok jedne regije pogađaju dugotrajne suše, druge se suočavaju s obilnim oborinama i poplavama. Dijelovi Srednje Amerike, Azije, Afrike i Australije tijekom godina obilježenih El Niñom često bilježe više temperature i znatno sušnije uvjete. Manjak vode može ozbiljno pogoditi poljoprivredu, proizvodnju električne energije u hidroelektranama, ali i dostupnost pitke vode.
U Hondurasu vlasti procjenjuju da bi snažna suša mogla pogoditi oko 75 općina. U glavnom gradu Tegucigalpi već je proglašeno izvanredno stanje zbog nestašice vode. Istodobno, u drugim dijelovima svijeta prijeti posve drukčiji scenarij. Na pojedinim dijelovima pacifičke obale Južne Amerike El Niño može donijeti iznimno obilne kiše i razorne poplave. Posljedice takvih vremenskih ekstrema često traju i dugo nakon što se oborine povuku ili se vodni spremnici isprazne.
El Niño se povezuje i s velikim gospodarskim štetama, osobito zbog propadanja usjeva i poremećaja u proizvodnji hrane. Tijekom snažnog El Niña 2015. i 2016. godine milijuni ljudi diljem svijeta ovisili su o humanitarnoj pomoći nakon loših žetvi. Sve veću prijetnju predstavljaju i šumski požari. Znanstvenici upozoravaju da se, uz ekstremne vrućine i suše, povećava opasnost od požara u Australiji, Kanadi, Sjedinjenim Američkim Državama i amazonskoj prašumi.
Ovaj klimatski fenomen ima važan utjecaj i na razvoj tropskih oluja. Stručnjaci očekuju da bi ovogodišnja sezona uragana na Atlantiku mogla biti slabija od uobičajene jer El Niño najčešće pojačava smicanje vjetra iznad Atlantika, što otežava nastanak i jačanje olujnih sustava. „Vode u centralnom i istočnom dijelu tropskog Pacifika počinju se zagrijavati”, objašnjava znanstvenik Brian Tang. „Kada se razvije El Niño, posebno tijekom sezone uragana, stvaranje oblaka, nevremena sa grmljavinom, padavina i tropskih ciklona na Atlantiku uglavnom se potiskuje."
Ipak, manji broj oluja ne znači nužno i manju opasnost. Ako se oluja razvije do snage uragana, njezino slabljenje više nije jednostavno predvidjeti, a šteta može biti golema. Za razliku od Atlantika, u Pacifiku El Niño obično djeluje suprotno te pogoduje nastanku većeg broja snažnih oluja. Pritisak trpe i morski ekosustavi. Povišene temperature mora, povezane s El Niñom, mogu izazvati izbjeljivanje koralja i dodatno oslabiti grebene koji su već ugroženi posljedicama klimatskih promjena.
Učinke klimatskih poremećaja osjećaju i poljoprivrednici. U Indiji su, primjerice, uzgajivači manga zabilježili velik pad prinosa nakon što su neuobičajene vremenske prilike negativno utjecale na cvatnju i razvoj plodova. Znanstvenici napominju da zasad nema čvrstih dokaza da klimatske promjene izravno pojačavaju sam El Niño, no upozoravaju da mogu znatno pogoršati njegove posljedice. „Zbog klimatskih promjena, jaka suša izazvana El Niñom može se pretvoriti u ekstremnu sušu", ističe Michael McPhaden.
Topliji zrak može zadržati više vlage, čime raste rizik od ekstremnih oborina i poplava. Istodobno, više temperature ubrzavaju isušivanje tla, što dodatno produbljuje suše. Budući da su globalne temperature već blizu rekordnih razina, El Niño bi ih mogao dodatno pogurati prema novim ekstremima, piše DW.
Jedna od rijetkih prednosti El Niña jest činjenica da se razvija postupno, pa ga je moguće pratiti mjesecima unaprijed. Stručnjaci analiziraju temperature oceana i promjene u vremenskim obrascima, čime vladama i lokalnim zajednicama ostavljaju prostor za pravodobnu pripremu. Takve prognoze mogu pomoći u zaštiti usjeva, jačanju sustava obrane od poplava i unaprjeđenju ranog upozoravanja. „Znamo gdje će biti neuobičajeno vlažno, a gdje neuobičajeno suho”, kaže McPhaden. „Zahvaljujući dugoročnim vremenskim prognozama, imamo dovoljno vremena za razvoj strategija koje mogu ublažiti neke od najtežih posljedica.”
Otvori KEKS Pay
