Naslovnica Vijesti Hrvatska

Fizika, kemija i biologija bit će jedan predmet – prirodoslovlje

Prvi projekt je uvođenje male mature za osnovnoškolce, a drugi je reforma gimnazija nakon koje bi se broj obaveznih predmeta prepolovio
11. travnja 2010. u 22:00 129 komentara 1764 prikaza
škola
Foto: vl

Nema vlasti koja ne spominje velike reforme obrazovanja. Ni ova nije iznimka. Ministar Radovan Fuchs u subotnjem je intervju za Večernji list najavio čak dvije velike koje očekuju hrvatske đake već od iduće školske godine.

Poplava odlikaša

Prva je uvođenje male mature koja bi se polagala na kraju osnovne škole i koja bi pokazala koje su osnovne škole dobre, u kojima se školuju “pravi” odlikaši, a u kojima se ocjene tu i tamo poklanjaju. Drugi veliki projekt je reforma gimnazija nakon koje bi se broj obaveznih predmeta prepolovio. Drugim riječima, umjesto sadašnjih 20-ak predmeta gimnazijalci bi u budućnosti morali svladati maksimalno 10-ak. I iako su oba projekta još uvijek u povojima, povjerenstva koja će se baviti tim pitanjima upravo se osnivaju i uskoro kreću s radom. Već se zna da bi na maloj maturi đaci sigurno polagali hrvatski i matematiku sigurno dok polemike traju treba li uz ta dva predmeta polagati i strani jezik. Ideje postoje i kada je u pitanju reforma gimnazija.

– Mislim da u osnovne predmete treba ići hrvatski, strani jezik, matematika i informatika koja je u današnje vrijeme jako bitna, a bit će još bitnija. Te bi predmete trebali imati svi, a dalje onda ovisno o tome radi li se o općoj, jezičnoj ili matematičkoj gimnaziji odrediti preostale obavezne predmete. Primjerice, u matematičkoj gimnaziji obavezan predmet može biti kemija, fizika, a u jezičnoj dodatni strani jezik... – objašnjava Veronika Javor, ravnateljica zagrebačke XV. gimnazije, koja je Ministarstvu obrazovanja i ukazala na potrebu reforme gimnazijskog programa. Sve se glasnije, dodaje, razgovara i o spajanju pojedinih predmeta u jedan. Takav interdisciplinaran predmet, primjerice, bio bi prirodoslovlje i na njemu bi gimnazijalci dobili osnove iz fizike, kemije i biologije, a slušao bi se, kaže Javor, u prva dva razreda svih gimnazija kako bi svi đaci mogli dobiti osnove iz ta tri spojena predmeta.

Posla je mnogo!

– A poslije, u trećem i četvrtom razredu ti bi predmeti bili zasebni u prirodoslovnim gimnazijama. Isto tako postoji ideja i o spajanju povijesti i zemljopisa u prva dva razreda – otkriva Javor. U svakom slučaju, posla je mnogo. Jer obje te reforme, posebice ona gimnazija, zahtijevaju puno posla. No barem se svi stručnjaci slažu da su nam promjene nužne. I to što prije.

– Sadašnji gimnazijski program je ogroman i treba se mijenjati. Dosta je da đaci imaju pet-šest obaveznih i nekoliko izbornih predmeta. Nije upitno da se u tu reformu mora ići, ali ja sam skeptičan kako će to u konačnici završiti jer reforma gimnazija znači i gubitak radnih mjesta jer će doći do promjene nastavnog plana – objašnjava Ante Gulin, ravnatelj XVI. jezične gimnazije u Zagrebu. Istog je mišljenja i Drago Bagić, ravnatelj II. gimnazije u Zagrebu, i zato naglašava da u taj projekt treba uključiti sve zainteresirane, pa i sindikate, i da ne treba srljati.

SPAR
Alternativa
Šećer i debljina: Kako staviti unos šećera pod kontrolu, a i dalje fino jesti
  • skay:

    ako mislimo radit zombije u drustvu onda je uredu da svi maloljetnici izadju iz puberteta a da ne znaju osnovne mataematicke ili kemijske ili fizicke funkcije, ali ako hocemo drustvo znanja...... kako se tu uklapa ova strategija?

  • gimnazijalka:

    Ma dajjjj.... iovako mi je zbrka u glavi od svih nebuloza koje moramo učiti... i od tih njihovih sjajnih reformi nikad ništa pametno ne izađe.... i to šta su nam sve natovarili u torbu, pa moram ko magarac teglit od ... prikaži još! kuće do vlaka pa od vlaka do škole.... a o državnoj maturi i tim svim glupostima, da i ne govorim, od sveg posla nemogu iz kuće izač, a kamoli imat vremena za sebe, ma dosta je toga bilo!!

  • Nagato4:

    Da mi je vidjeti tko bi pisao te nove udžbenike i kako bi oni izgledali. Da ne govorim o predavanjima. Bila bi to deset puta veća zbrka nego sada. Što bi se dogodilo s natjecanjima iz tih predmeta koje bi ... prikaži još!i spajali? I s državnom maturom koju su ionako tek uveli... Uostalom, većina učenika ne može zamisliti npr. povijest i geografiju zajedno (govorim iz osobnog iskustva). Ta spajanja predmeta bi im samo pretvorila predmete koje vole u nešto grozno. Umjesto da smanjuju količinu nepotrebnih podataka i usmjeravaju učenike na one predmete koji im najbolje idu, oni bi sad mijenjali sustav koji funkcionira već tko zna koliko godina. Neka se ugledaju malo na Amerikance jer oni, ma koliko mi govorili da su glupi i neobrazovani, imaju najbolje stručnjake na svijetu i doslovce drže svijet u svojim rukama zato što su razvili školski sustav koji omogućava učenicima da se usmjere na ono što vole i što im ide. A ne kao mi, koji pričamo o općoj kulturi i sveobuhvatnom obrazovanju, a onda ljudi koji završe gimnaziju nisu u životu odradili niti jedan sat prakse i mogu ići kopati po smeću.