Nakon sedam godina uzastopnog rasta nakon izlaska iz velike krize, europsko je gospodarstvo na putu prema dugotrajnijem razdoblju usporenog rasta, zaključila je jučer Europska komisija u jesenskim ekonomskim prognozama, a to se usporavanje odražava i na Hrvatsku pa je procjena rasta hrvatskog BDP-a za ovu godinu smanjena s prije prognoziranih 3,1 posto na 2,9 posto. To i dalje znači da će se visina hrvatskog BDP-a ove godine konačno vratiti na razinu prije krize, a u sljedećoj godini očekuje se nastavak rasta po stopi od 2,6 posto te potom po stopi od 2,4 posto u 2021. godini.
Potražnja glavni pokretač
“Kako se usporava rast u zemljama koje su glavni hrvatski trgovinski partneri, domaća potražnja ostat će glavni pokretač ekonomskih aktivnosti. Potrošnja kućanstava ostaje snažna, potaknuta rastom zaposlenosti i plaća, kao i niskom inflacijom. Očekuje se nastavak snažnog rasta investicija uz potporu europskih fondova, a državna potrošnja će također poticati rast. Gospodarstvo bi trebalo nastaviti stvarati nova radna mjesta, ali po sporijoj stopi zbog nedostatka radne snage u nekim sektorima”, piše u jučerašnjim Komisijinim prognozama koje se odnose na Hrvatsku.
Rast investicija u ovoj će godini biti 8,8 posto, što je dvostruko više nego lani kad je iznosio 4,1 posto. A ova godina nije prolazna slučajnost jer se očekuje dodatni rast investicija za 7,5 posto u 2020. i 7,2 posto u 2021. godini. Sve to na valu ubrzanja u povlačenju novca iz europskih fondova, kako onih koje koristi javni sektor, tako i onih fondova EU koje koriste privatna poduzeća. No, dok rastu investicije, usporava se rast hrvatskog izvoza: od ulaska Hrvatske u EU 2013. izvoz je rastao prosječnom stopom od 8 posto godišnje, a od 2018. usporava na 2-3 posto, što je rezultat nesigurnosti koja se javlja u globalnoj trgovini i usporavanja ekonomskog učinka u glavnim hrvatskim trgovinskim partnerima.
Komisija prognozira Hrvatskoj daljnji pad stope nezaposlenosti na 6,9 posto ove godine, 5,8 posto sljedeće i 4,9 posto 2021. godine. To su rekordno niske stope nezaposlenosti od ulaska Hrvatske u EU. No, i Komisija uočava visoku razinu iseljavanja radno sposobnih hrvatskih građana.
Uravnotežen proračun
Kad je riječ o hrvatskim javnim financijama, Komisija nam prognozira nastavak snažnog pada udjela javnog duga, na 71,2 posto BDP-a u 2019. pa sve do 64,4 posto u 2021. godini. Državni proračun je uravnotežen, a činjenica da je čak i u suficitu (1 posto u 2020.) u Komisiji se doživljava kao dobra stvar jer se tako jača fiskalni prostor, važan u razdoblju “nemirnijeg mora”, kako se izrazio Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Europske komisije, analizirajući prognoze za cijeli EU.
– Europsko gospodarstvo zasad pokazuje otpornost u manje poticajnom vanjskom okruženju: gospodarski rast nastavlja se, otvaraju se brojna radna mjesta, a domaća je potražnja snažna. Međutim, možda nas u budućnosti čeka nemirno more: razdoblje velike nesigurnosti povezano s trgovinskim sukobima, rastuće geopolitičke napetosti, ustrajna slabost proizvodnog sektora i Brexit. Pozivam sve države članice EU s visokim razinama javnog duga da provode razborite fiskalne politike i počnu smanjivati razine svojeg duga. S druge strane, države članice koje imaju fiskalnog prostora trebale bi ga iskoristiti upravo sada – rekao je Dombrovskis.
