Lokalne vlasti u Njemačkoj suočavaju se s rekordnim manjkom novca. Gradovi više nemaju što prodati, socijalni troškovi nezaustavljivo rastu, a građani bi posljedice mogli osjetiti kroz skuplje komunalne usluge i dulje čekanje na šalterima. Umjesto uobičajene prometne vreve, ispred zgrade Bundestaga jednog kišnog srpanjskog utorka mogla se vidjeti neuobičajena povorka. Crvena vatrogasna vozila, kola hitne pomoći, narančasti kamioni komunalnih službi i zeleni gradski autobus bili su parkirani u nizu pred njemačkim parlamentom. Njima su u Berlin stigli gradonačelnici i općinski načelnici iz različitih dijelova Njemačke. Poruka njihova prosvjeda bila je jasna – gradskim i općinskim proračunima ponestaje novca za normalno funkcioniranje osnovnih javnih službi.
Među okupljenima bio je i gradonačelnik Oberhausena Thorsten Berg iz SPD-a. Njegov grad, smješten na zapadu zemlje, ubraja se među najzaduženije njemačke sredine. „Ovdje smo kako bismo upozorili na hitne financijske nevolje gradova”, kaže Thorsten Berg (SPD), gradonačelnik Oberhausena. „Nalazimo se u zaista dramatičnoj situaciji.” Problemi lokalnih proračuna više nisu ograničeni na nekoliko gospodarski slabijih gradova. Sve veći dio od približno 10.700 njemačkih gradova i općina opterećen je dugovima, dok u gotovo svim lokalnim zajednicama rashodi premašuju prihode.
Samo tijekom 2025. godine njemačke lokalne vlasti stvorile su gotovo 30 milijardi eura novih obveza, što je najveći zabilježeni godišnji iznos. Njihov ukupni dug time je premašio 200 milijardi eura. Ni projekcije za sljedeće godine ne nude razloga za optimizam. Prema financijskim planovima koji obuhvaćaju razdoblje do 2028., gradovi i općine mogli bi se svake godine dodatno zaduživati za približno 30 milijardi eura. Lokalne vlasti najveći dio vlastitih prihoda ostvaruju kroz poreze koje plaćaju poduzeća te poreze povezane sa zemljištima i nekretninama. Pripada im i 15 posto prihoda ostvarenih porezom na dohodak.
Međutim, višegodišnja gospodarska stagnacija smanjuje porezne prihode, dok istodobno ubrzano rastu izdaci za socijalnu skrb. Upravo su te obveze postale jedno od najvećih opterećenja za lokalne proračune. U njemačkom federalnom sustavu propise donose Bundestag i parlamenti 16 saveznih pokrajina, ali njihovu provedbu često preuzimaju gradovi i općine. Lokalne vlasti pritom upozoravaju da sredstva koja dobivaju od savezne države i pokrajina nisu dovoljna za pokrivanje stvarnih troškova. „Najveći teret za nas su socijalni transferi”, objašnjava gradonačelnik Berg u razgovoru za DW. „Tu su i troškovi koje imamo za pomoć mladima i za skrb.”
Prema Bergovim riječima, lokalnim upravama redovito se dodjeljuju nove zadaće, ali bez odgovarajuće financijske potpore. „Općine bi sve to trebale plaćati, ali za to ne dobivamo novac. To je greška u sistemu”, zaključuje Berg. Koliko je stanje ozbiljno pokazuje primjer Oberhausena, grada u saveznoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. Za njegove financije od 2010. godine odgovoran je gradski rizničar i ekonomist Apostolos Tsalastras. „Trenutačno imamo godišnje rashode od 1,2 milijarde eura, a naši prihodi su oko 100 milijuna eura manji”, priča ovaj ekonomist u svom uredu u gradskoj vijećnici.
Grad je na kraju 2025. imao nagomilane obveze u iznosu od dvije milijarde eura. Razina zaduženosti postala je toliko ozbiljna da je morala intervenirati pokrajinska vlast Sjeverne Rajne-Vestfalije. Trenutačni iznos zaduženosti navodi se na razini od 800 milijuna eura. Polovica svih gradskih rashoda odlazi na socijalna davanja. Troškovi skrbi rastu ponajprije zato što sve više starijih građana vlastitim prihodima ne može pokriti smještaj u domovima, zbog čega razliku mora nadoknaditi grad. Istodobno su naglo porasli izdaci za pomoć mladima. Dok je Oberhausen za tu namjenu 2022. izdvajao 60 milijuna eura, ove godine trošak je dosegnuo 97 milijuna eura.
Financijski problemi Oberhausena povezani su i s gospodarskom transformacijom Ruhra. Brojni gradovi u toj nekadašnjoj industrijskoj regiji nikada se nisu potpuno oporavili od propasti rudarske i čelične industrije. Nestankom velikih industrijskih sustava smanjio se broj profitabilnih poduzeća koja su lokalnim vlastima donosila znatne porezne prihode. Istodobno su nezaposlenost i potreba za socijalnom pomoći ostale iznad njemačkog prosjeka. „Mnogi gradovi danas imaju manje velikih i profitabilnih poduzeća nego nekad, pa su prihodi od poreza na poslovanje manji. Istodobno su nezaposlenost i socijalni izdaci u mnogim općinama iznad prosjeka”, objašnjava Tsalastras.
Desetljeća financijskih poteškoća ostavila su grad bez pričuva i imovine kojom bi mogao ublažiti sadašnju krizu. „Nemamo rezerve, nemamo kapitalna ulaganja koja bismo mogli unovčiti, nemamo imovinu koju bismo mogli prodati i slično”, kaže rizničar rezigniranim tonom. „Štedimo već 40 godina, već smo sve prodali, više nemamo ništa.” Kako bi smanjila proračunski manjak, uprava Oberhausena priprema novi krug rezova. Planirano je ukidanje pet posto radnih mjesta u gradskoj administraciji, zbog čega bi građani mogli dulje čekati na rješavanje zahtjeva i pružanje komunalnih usluga.
Cijena parkiranja već je povećana za 50 posto, a gradske vlasti namjeravaju pojačati prometni nadzor. U planu je i uvođenje poreza na noćenja za hotelske goste. Od gradskih poduzeća, uključujući javni prijevoz, energetske tvrtke i službe za odvoz otpada, tražit će se da veći dio svojih prihoda preusmjere u gradski proračun. Takve mjere, međutim, otvaraju pitanje granice do koje se prihodi mogu povećavati, a troškovi rezati bez izravnog smanjivanja kvalitete usluga. S istom se dvojbom suočava sve veći broj njemačkih gradonačelnika. Berg upozorava da posljedice propadanja lokalnih usluga ne treba promatrati samo kroz proračunske tablice.
Ako građani na lokalnoj razini ne vide da institucije učinkovito funkcioniraju, moglo bi doći do slabljenja povjerenja u državu i demokratski poredak. „Možemo se odreći svih drugih aktivnosti za zaštitu naše demokracije ako ne osiguramo da ljudi na lokalnoj razini vide kako naša država i naš demokratski sustav doista funkcioniraju”, kaže gradonačelnik Thorsten Berg. „Ako taj osjećaj nestane, onda se ne treba čuditi što ljudi slijede navodno jednostavna rješenja i potom glasaju za stranke koje zasigurno nemaju najbolje modele za našu budućnost.”
Čini se da su upozorenja lokalnih dužnosnika doprla i do Berlina i do pokrajinskih prijestolnica. Savezni kancelar Friedrich Merz iz CDU-a nakon sastanka s premijerima saveznih pokrajina krajem lipnja najavio je promjenu načina financiranja budućih zakonskih obveza. „Dogovorili smo da od 1. rujna više nećemo donositi zakone koji općinama, a po potrebi i saveznim pokrajinama, ne osiguravaju odgovarajuću naknadu troškova”, rekao je krajem lipnja savezni kancelar Friedrich Merz (CDU) nakon sastanka s premijerima saveznih zemalja. „Vodimo se načelom: tko naručuje, taj plaća.”
Prema najavljenom modelu, lokalne vlasti trebale bi ubuduće pokrivati najviše 20 posto troškova nastalih provedbom novih zakona. Problem je, međutim, u tome što se dogovor odnosi samo na propise koji će tek biti doneseni. Sve postojeće obveze i troškovi ostaju nepromijenjeni. Berg stoga najavu ocjenjuje pozitivnom, ali nedovoljnom za rješavanje duboke financijske krize. „To nam pomaže, ali samo malo, jer ne mijenja temeljnu situaciju. Ako se ona želi promijeniti, tada i savezna država mora doista izdvojiti novac.” Gradovi i općine sada traže veći udio u ukupnim poreznim prihodima Njemačke, ali i potpuno preuzimanje ili otpis nagomilanih dugova. Ipak, malo je izgleda da će savezna država i pokrajine brzo odgovoriti na te zahtjeve. I njihovi su proračuni pod snažnim pritiskom, zbog čega novca za sve skuplje spašavanje lokalnih vlasti također ima sve manje.
Otvori KEKS Pay
nakotilo se parazita, đabalebaroša, lažnjaka, redom iz spd. isti zijevaju i protestiraju! još, još, dajte nam još!