Među doseljenih 56.665 osoba iz inozemstva u 2025. godini 39.822 (70,3%) su stranca i 16.843 (29,7%) hrvatska državljanina, pokazuju objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku o migraciji stanovništva Republike Hrvatske u prošloj godini. No, nije poznat podatak koje su dobi povratnici hrvatski državljani jer nije nevažno koliko je među njima mladih osoba i obitelji s djecom, a koliko povratnika u starijoj ili umirovljeničkoj dobi.
Istodobno, iz Hrvatske se lani u inozemstvo odselilo 37.485 osoba, a među njima je bilo 24.346 stranaca (65%) i 13.138 (35%) hrvatskih državljana. Najveći broj osoba odseljenih u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39 godina (54,2%). U odnosu na 2024. vidljivo je da je broj doseljenih smanjen jer smo te godine imali 70.391 doseljenika i među njima tek 13.290 hrvatskih državljana. Dakle, u 2025. godini je za oko 3500 bio veći broj doseljenih hrvatskih državljana u usporedbi s 2024. Također, u odnosu na 2024., kada smo imali 20.147 iseljenih hrvatskih državljana, lani ih je bilo manje za 7000.
U ukupnom broju doseljenih i odseljenih osoba znatan je udio stranaca kojima su izdane dozvole za boravak i rad, navodi DZS. Ukupan broj osoba doseljenih iz inozemstva uključuje i raseljene osobe iz Ukrajine kojima je odobrena privremena zaštita u Republici Hrvatskoj. Lani se tako iz Ukrajine doselilo gotovo 3000 Ukrajinaca i trenutačno ih je u Hrvatskoj blizu 30 tisuća.
Od ukupnog broja osoba doseljenih u Republiku Hrvatsku, kada se gleda zemlja podrijetla, najviše ih se doselilo iz Njemačke 9628 (17%) i među njima su bila 8334 hrvatskih državljanina. Nadalje 6306 soba (11,1%) doselilo se iz Bosne i Hercegovine, među kojima je bilo 1575 hrvatskih državljana, a iz Nepala je u Hrvatsku došlo 6264 (11,1%) državljana te zemlje. Najviše doseljenih bilo je iz Europe, i to 36.327 osoba, među kojima je bilo 15.775 hrvatskih državljana. Preostali je manji broj doseljenih hrvatskih državljana s američkog kontinenta, zatim iz Oceanije i Australije. Iz Azije se pak lani ukupno doselilo 15.875 stranaca. Najveći broj hrvatskih državljana odselio se u Njemačku (46,8%), zatim 16% njih u ostale zemlje i nepoznato, te 15,4% u Austriju, 6,8% u Švicarsku...
Kad se gleda dobna struktura, među doseljenih 56.665 osoba njih je gotovo petina u dobi od 50 i više godina, odnosno nešto više od 11 tisuća, no nije poznat podatak jesu li među tim doseljenicima hrvatski državljani ili stranci. Među doseljenima je i 3116 djece do 14 godina, a među odseljenima je 2152 djece te dobi. Hrvatska je, prema procjeni stanovništva DZS-a, 31. prosinca 2025. imala 3,876 milijuna stanovnika. Međutim, zabrinjavajuća je dobna struktura hrvatskog stanovništva jer smo lani krajem godine u Hrvatskoj imali 529,5 tisuća djece do 14 godina ili njih oko 8000 manje u odnosu na 2024. S druge strane, krajem 2025. imali smo 911,5 tisuća stanovnika od 65 i više godina ili njih gotovo 15 tisuća više nego 2024. Podaci DZS-a, također, pokazuju da je lani rođeno 32.479 djece ili njih 410 više u odnosu na 2024. Inače, Hrvatska nakon Rumunjske ima najveći udio svojih državljana u drugim članicama Unije, njih oko 600 tisuća.
Kada je riječ o unutarnjim migracijama od ukupno 20 županija te Grada Zagreba, međužupanijski pozitivan migracijski saldo (više doseljenih nego odseljenih) imalo je sedam županija, a najviši je bio u Zagrebačkoj županiji (1937 osoba). Negativan saldo migracije među županijama imalo je njih trinaest i Grad Zagreb, s tim da je najveći bio u Brodsko-posavskoj županiji (-522 osobe) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (-463 osobe).
Najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva u 2025. (razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva te ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo) imali su Zagrebačka županija (3475 osoba) i Istarska županija (3275 osoba). Najveći negativan saldo ukupne migracije stanovništva imale su Sisačko-moslavačka županija (-558 osoba) i Brodsko-posavska županija (-205 osoba).
Otvori KEKS Pay
Iz BH ha ha