U ratu je preživio srpsko zarobljeništvo, potom je završio fakultet i pokrenuo vlastiti biznis, ima više od 20 godina iskustva u provođenju velikih projekata, a vodi i svoj OPG te je predsjednik Nadzornog odbora Ine i član Nadzornog odbora Croatia osiguranja. U vrijeme krize s formiranjem Vlade 2016. predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović predložila ga je za privremenog premijera. Životni put sada je Damira Vanđelića doveo na čelo najvećeg projekta u Hrvatskoj – obnove Zagreba i ostalih područja stradalih u potresu, a koji su mu prvi planovi, hoće li biti novca za obnovu te kako se planira boriti protiv korupcije rekao je u intervjuu za Večernji list.
Koji su prvi koraci pred vama i koje su vam uopće ovlasti kao v. d. ravnatelja Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije?
Naravno, ja sad još nemam sve ovlasti ravnatelja i zakonom je predviđeno koje su mi zadaće. Prije svega je sada potrebno poduzeti korake kako bi Fond, kada se registrira, mogao kvalitetnije i brže raditi. Naravno, ključno je pripremiti sve potrebno za registraciju samog Fonda, za što imamo rok od 15 dana, a onda još toliko za sazivanje konstituirajuće sjednice Upravnog vijeća koje će usvojiti Statut. Tek tada će se raspisati javni natječaj za ravnatelja koji će imati puni mandat.
Plan je da se i vi javite na taj natječaj?
Da, takav je plan. Već sam zadnjih dva tjedna intenzivno uključen u pitanje obnove kako bih što bolje razumio zakone, a imam i stručnu pozadinu. Već sam, naime, radio na velikim projektima vezanim uz obnovu koji su vrijedili milijarde te je očito moj životopis bio poznat nadležnima. U jednom sam trenutku primio poziv na razgovor s ministrom Horvatom, a zatim i s premijerom Plenkovićem koji su rekli da bi im bilo drago kada bih ja preuzeo taj posao.
Kako to da ste se odlučili za preuzimanje ove, za sada, privremene funkcije?
Puno je odluka teško donijeti. Bilo je teško odlučiti se i kada su me ‘90 pozvali u službu u policiju, ali kada vas domovina pozove, morate se odazvati, tako sam odgajan. Ono što je meni bilo važno jest dobro proučiti zakonsku regulativu, odnosno vidjeti znači li moje stupanje na ovu funkciju to da postajem dužnosnik. U tom bih slučaju morao odmah izaći iz Nadzornog odbora Croatia osiguranja, a što mi pak ugovor ne dopušta. Također, predsjednik sam Nadzornog odbora Ine i to su angažmani koji od mene zahtijevaju da jednom u dva do tri mjeseca održim sjednice tih odbora. Također, da sam po Zakonu o sprječavanju sukoba interesa dužnosnik, ne bih mogao godinu dana nakon odlaska iz Fonda biti u nekoj upravi ili nadzornom odboru i smatram da bi mi u tom slučaju Zakon previše ograničavao povratak u privatni biznis jednom kada napravim sve u Fondu. No, kako to u ovoj situaciji ipak nije slučaj, odlučio sam prihvatiti ovaj izazovan, ali i nadasve odgovoran posao.
>> VIDEO Darko Horvat: Postoji strah da nećemo imati dovoljno radnika za obnovu Zagreba
Unatoč tome što ne podliježete Zakonu o sprječavanju sukoba interesa, planirate li predati imovinsku karticu?
Da, nemam nikakav problem s time, iako ne shvaćam baš njezinu funkciju, s obzirom na to da se već više puta pokazalo da imovinska kartica nije pokazatelj toga je li netko korumpiran ili nije. Taj mehanizam očito ne funkcionira. S druge strane, Porezna uprava ima sve podatke o mojoj imovini i mojim primanjima, nemam ništa u prtljažniku ili u ladicama. Sve redovito prijavljujem i država već zna i koliko imam traktora i koliko imam plugova, s obzirom na to da, među ostalim, vodim i vlastiti OPG. Veoma se brzo i lako može uočiti nesklad između imovine i primanja.
Je li neka od te imovine stradala u potresu?
Ne, iako sam iz Zagreba, nemamo štetu, osim što je malo puknuo zid u garaži i još nekoliko drugih sitnica. No, to su ipak manja oštećenja za koja nisam i ne bih tražio pomoć države.
Kao rođeni Zagrepčanin, imali ste i dosta osobnih motiva za preuzimanje ove funkcije?
To svakako jest jedan od motiva. No, moj glavni cilj bit će pokušati pokazati da se najveća i najkompleksnija investicija koju je država ikada imala može provesti efikasno, potpuno transparentno i bez korupcije. To je moj najveći motiv i ako to ne uspijem postići, otići ću.
Kako to planirate postići, mnogo je prepreka na putu?
Vodio sam stotine, pa i tisuće različitih projekata i znam kako se to radi. Ono što je meni nepoznanica i što učim zadnjih tjedana jest utvrditi koja su pravila igre u ovom slučaju. Pritom ne mislim na političke ili neke druge igre, već na pravila u zakonu. Dakle, proučavam svu potrebnu zakonsku regulativu jer planiram biti legalist. Često ljudi kažu da zakon nema smisla i možda u nekim slučajevima to i jest tako, no društveni je ugovor svih građana da poštuju Ustav i zakone. To je moja osnova, a ako zakon nije dobar, možemo se truditi promijeniti ga, a ne kršiti. Primjerice, ako postoji Zakon o javnoj nabavi, koji već neko vrijeme proučavam, ja ću u okviru njega pokušati pronaći način da javnu nabavu odvojimo od ljudskog utjecaja, a da ona i dalje bude u okviru zakona.
Planirate li možda pokušati utjecati i na promjenu Zakona o javnoj nabavi?
Kažem, pokušat ćemo uvesti promjene u okviru postojećeg zakona, a možda ćemo i predložiti neke izmjene zakona. Ljudi koji su sto puta radili na jedan način, često ne žele raditi na drugi. No, ja sam dosta strpljiv i uporan te želim provesti promjene koje su potrebne kako bi sustav bio brz i efikasan.
>> VIDEO Gdje su ljudi koji su u potresu ostali bez doma?
Kako bi javna nabava po vama trebala izgledati?
Mi u privatnim tvrtkama imamo sustave nabave u kojima čovjek ne može nikako utjecati na njezin ishod, pa čak niti ako ga podmitite, ni ako mu prijetite. To su elektronički sustavi aukcije koji se temelje na najnižoj ponudi, a ponuđači se prethodno kvalificiraju te se provjeri mogu li se oni uopće prijaviti. To je potpuno transparentno i može se napraviti i elektronički, ali i uživo.
Kako ćete riješiti žalbe koje koče javnu nabavu?
Da, to je još jedan problem sustava javne nabave koji je već poznat od prije i zato ga treba mijenjati. Pa to se zna da postoje “profesionalni žalitelji” koji se žale u nedogled, sve dok im netko ne da novac da se povuku. To je katastrofa.
Osim zakona, problem će biti i sredstva. Odakle će se nabaviti sve te potrebne milijarde?
Na tome se aktivno radi, a dio sredstava već je osiguran preko Svjetske banke i Fonda solidarnosti Europske unije. Za sada mogu reći da će biti dovoljno novca za iduću godinu da se obnova naglo pokrene, a ako će to biti potrebno, pronaći ćemo način da nabavimo i dodatna sredstva. Pritom treba razlikovati sredstva za javne i za privatne zgrade, Fond će se baviti samo ovim drugim.
Čini se kako u ovom trenutku građani još ne znaju dosta o Fondu, o procesu prijave, procedurama...
Građani se već danas mogu prijavljivati za sredstva i mi ćemo veoma brzo početi održavati konferencije putem kojih ćemo pokušati sve što detaljnije objasniti građanima – koja su njihova prava, na koji način ih mogu ostvarivati i kome se točno javiti jer mnogi to još ne znaju. Bit će puno lakše kad se naprave mrežne stranice Fonda, gdje ćemo imati mogućnost redovito objavljivati sve detalje. Želimo maksimalno olakšati i ubrzati postupak prijave, smanjiti broj potrebnih papira i općenito građanima čije su nekretnine stradale u potresu pojednostaviti čitav proces obnove. To je naš zadatak i vjerujem da ćemo ga znati ostvariti.
Koliko smo se naslušali ovakvih izjava o transparentnosti i poštenju.Želio bi vjerovati da govori istinu ali kad se sagledaju sudionici u poslu postanem skeptičan jer ipak je on član stranke gdje je korupcija pravilo a ne slučajnost.