Do kraja godine i privatne zdravstvene ustanove uključit će se u Centralni zdravstveni informacijski sustav (CEZIH), najavila je ministrica zdravstva u lipnju. U rujnu je Ministarstvo zdravstva objavilo tehničku dokumentaciju prema kojoj privatnici trebaju prilagoditi svoja programska rješenja kako bi se mogli spojiti na CEZIH, a u studenome je ministrica Irena Hrstić dopisom podsjetila privatnike koji nisu u ugovornom odnosu s HZZO-om, tj. ne rade “na uputnicu”, da su svi obvezni razmjenjivati zdravstvene podatke putem CEZIH-a i da HZZO počinje s provjerom spremnosti za spajanje u sustav.
Uporište za spajanje privatnih ordinacija, klinika i drugih ustanova na središnji sustav je u potrebi da svi nalazi obavljenih pregleda i terapije pacijenta budu na jednom mjestu, što smanjuje rizik od grešaka, dupliranja terapija ili pretraga i važno je u hitnim situacijama. Istodobno će to biti alat kojim će se kontrolirati dvojni rad liječnika pa će biti vidljivo ispiše li neki liječnik nalaz u privatnoj klinici dok mu traje radno vrijeme u javnoj bolnici. No, zakonska obveza priključenja u CEZIH postoji već gotovo pet godina i država sve to vrijeme vlastiti zakon nije provodila. Zakon o podacima i informacijama obvezno uključivanje u CEZIH za sve zdravstvene ustanove bez razlike propisao je 2019., a rok za provedbu istekao je u veljači 2021. Ne čudi, stoga, da dio privatnika o tome nije vodio računa pa sad nisu spremni. – Moja saznanja, temeljena na komunikaciji i s privatnim ustanovama i s njihovim dobavljačima softvera, jesu da je spremnost za uključivanje u CEZIH vrlo neujednačena. Veće privatne bolnice i poliklinike uglavnom imaju informatičke sustave koji se mogu prilagoditi, ali su čekale jasne specifikacije i formalno odobrenje rješenja. Manje ordinacije, pogotovo one koje rade izvan ugovora s HZZO-om, često uopće nisu bile svjesne da su zakonski obvezne slati podatke u CEZIH – kaže nam Miroslav Mađarić, inovacijski konzultant s dugogodišnjim iskustvom rada na bolničkim softverima.
– Velik dio privatnog sektora nije tehnički pripremljen. To nije “krivnja” isključivo tih ustanova; godinama nisu imali ni jasne tehničke upute, ni realan plan, ni rokove koje bi netko ozbiljno nadzirao – iznosi Mađarić. Zbog činjenice da ne postoji javno objavljen popis ni izvješće Ministarstva o tome koliko je privatnika spremno za uključenje, niti koliko ih je već priključeno, Ministarstvu zdravstva slao je zahtjeve za pristup informacijama, ali nije dobio odgovore. Na naše upite odaslane dijelu privatnih ustanova odgovorile su samo neke, uglavnom one koje dio pacijenata primaju na uputnicu. Oni su već spojeni u CEZIH bar djelomično, u dijelu za koji ugovaraju postupke s HZZO-om. Mađarić upozorava da se tek u studenome 2025. spomenutim dopisom prvi put masovno i službeno privatni pružatelji zdravstvenih usluga obavještavaju da moraju prilagoditi svoje programe. – U međuvremenu, mnogi dobavljači programa za privatne ordinacije uopće nisu razvijali CEZIH sučelja jer od države nisu dobili ni stabilne specifikacije, ni ugovorne modele, ni testna okruženja. Nije problem u tome da “privatnici ne žele”, nego u tome da je sustav četiri godine ignorirao vlastiti zakon, a sada u kratkom roku pokušava nadoknaditi propušteno – zaključuje Mađarić. U Ministarstvu zdravstva kažu da su s privatnim pružateljima zdravstvene zaštite u komunikaciji i očekuju da će se već krajem godine prva programska rješenja koja se koriste u privatnim zdravstvenim ustanovama prilagoditi za sigurnu komunikaciju sa središnjim dijelom sustava CEZIH.
FOTO Ovo je mjesto novog stravičnog femicida. Žena u Rijeci izbodena umrla u stubištu
Otvori KEKS Pay
