Naslovnica Vijesti Hrvatska

Djeca u osnovnoj školi više vjeruju u budućnost svijeta i EU nego Hrvatske

Đaci su već od petog razreda pod velikim pritiskom, čak ih 88,9 posto kaže: ‘Moji roditelji očekuju da ću ići na fakultet i imaju visoka očekivanja od mene u školi’
12. veljače 2019. u 19:50 1 komentara 193 prikaza
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Žele biti informatičari, psiholozi, popularni gejmeri, kemičari, dizajneri, sanitarni inspektori, menadžeri poznatih modnih kuća, vlasnici OPG-ova ili pak žele raditi bilo kakav posao u kojem je dobra plaća. Neki od njih žele raditi slastice i kolače, neki sanjaju odvjetništvo kako bi pokazali što mogu, ili se u budućnosti vide u politici i to isključivo kako bi popravljali svijet.

Kristijan Panić Grč na tržištu rada Umirovljenik: Prestat ću raditi kad dignu penzije, dakle nikad. Učenik: Većina se radije dosađuje

Životni planovi

Ima među njima i onih koji planiraju “činiti ljude zadovoljnima svojim osmjehom” i onih koji bi radili poslove kojima mogu, kako kažu, pomoći ljudima i Hrvatskoj, ali strahuju, da dok dovoljno odrastu, u Hrvatskoj više neće živjeti nitko! Sažeto, aspiracije su to zagrebačkih osnovnoškolaca – njih 2700 – koji su sudjelovali u istraživačkom projektu Hrvatske zaklade za znanost pod nazivom “Obrazovne aspiracije učenika u prijelaznim razdobljima hrvatskog osnovnoškolskog obrazovanja: priroda, odrednice i promjene.”

Istraživanje je provodio istraživački tim znanstvenika iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta (Boris Jokić, Zrinka Ristić Dedić, Inja Erceg, Iva Košutić, Gordana Kuterovac Jagodić, Iris Marušić, Jelena Matić Bojić i Josip Šabić), a u njemu je sudjelovalo 1228 učenika petog i 1181 učenik osmog razreda iz 23 zagrebačke osnovne škole. U dvije godine, koliko se projekt provodio, uz učenike su bili uključeni i roditelji – ukupno 120 obitelji, ali i nastavnici i profesori škola. Glavi cilj istraživanja bio je artikuliranje razmišljanja djece i mladih osoba o njihovim školskim iskustvima, obrazovnim, karijernim i životnim željama, planovima i snovima te kao takav, predstavlja i prvi sustavni pokušaj longitudinalnog istraživanja te teme u Hrvatskoj.

Zadar: Djevojčica koju je žigosao kolega Histerija o žigovanju Pomozimo djeci i ne vodimo hajke na njih

– Kvalitativna faza istraživanja bila je usmjerena dubinskom ispitivanju obrazovnih aspiracija putem 1034 polustrukturirana intervjua provedena na 120 trijada sudionika sastavljenih od učenika, njihovih roditelja i učitelja iz pet zagrebačkih škola tijekom dviju školskih godina. Kvantitativna faza istraživanja sastojala se od ponavljanih primjena upitnika na učenicima iz 23 zagrebačke škole u trima različitim točkama mjerenja tijekom školskih godina 2016./2017. te 2017./2018. – pojasnio je istraživački tim koji je rezultate sažeo i u publikaciji.

Opterećenost uspjehom

Važnost, kako kažu, obrazovnih aspiracija izlazi iz okvira područja obrazovanja, jer istraživanja upućuju na to da su aspiracije povezane s razvojem identiteta, osobnom dobrobiti i smanjivanjem rizika socijalne isključenosti kod mladih. Istovremeno istraživanja dovode do razvoja strategija kojima se među djecom potiču visokoobrazovne aspiracije, kao i unapređuju načini na koji se o aspiracijama razgovara u obiteljima, obrazovnom sustavu i široj zajednici.

– U svakoj od 23 škole u istraživanju su sudjelovala najmanje dva razredna odjela učenika četvrtih i sedmih razreda u školskoj godini 2016./2017. Tako je osigurano longitudinalno praćenje istih učenika od trenutka kada su na završetku 4./7. razreda, preko trenutka kada su na polovici 5./8. razreda do trenutka kada su kraju priveli školovanja u petom i osmom razredu – pojašnjava tim istraživača.

Jasenovac Analiza Kako to da đaci iz Siska nikad nisu čuli za Jasenovac

Tako je istraživanje i više nego jasno pokazalo da se učenici, i to oni mlađi, nalaze pod velikim pritiskom očekivanja, ne samo od nastavnika i učitelja koji očekuju visok stupanj svladanog školskog gradiva već i roditelja jer čak 88,9 posto učenika na kraju V. razreda, jasno verbalizira: “Moji roditelji očekuju da ću jednog dana ići na fakultet i imaju visoka očekivanja od mene u školi.” Učenicima nije teško primijetiti da pad zadovoljstva roditelja njihovim školskim uspjehom nastupa upravo u prvom prijelaznom razdoblju – kada se, napuštajući četvrti i upisujući se u peti razred, suočavaju sa znatno više predmeta i količine gradiva.

Očito i samim roditeljima treba prilagodba na školu, jer istraživanja pokazuju da do kraja osnovnoškolskog obrazovanja i oni blago popuštaju u očekivanjima i “vlastitim planovima za djecu”. Naime, 69,3 posto učenika na kraju osmog razreda smatra kako njihovi roditelji očekuju da će u budućnosti ići na fakultet, a 48,4 posto zagrebačkih osmaša smatra da bi im roditelji bili zadovoljni da steknu strukovno obrazovanje.

Mora biti vremena za internet

A kako uče osnovnoškolci? U V. razredu 55,6 posto učenika uči svaki dan, a 37,3 posto njih uči samo prije ispitivanja. U VIII. razredu slika je obrnuta; svaki dan uči 31,4 posto učenika, a prije ispitivanja knjige se primi njih 57,9 posto. Mlađi učenici, u 60,5 posto slučajeva izjavljuju da gotovo nikad ne prepisuju domaće zadaće. Takvo nedopušteno ponašanje često ili gotovo uvijek pokazuje tek 6,9 posto učenika mlađe dobne skupine. Stariji učenici imaju drukčije obrasce pripreme domaćih zadaća. Gotovo trećina njih na početku VIII. razreda (32,8 posto) često ili gotovo uvijek prepisuje domaće zadaće, a 54,9 posto gotovo se uvijek ili često za školu, priprema u zadnji čas.

– Ovakvi se rezultati mogu tumačiti u svjetlu većeg opsega obveza starijih učenika, ali i njihove slabije motivacije za učenje i školu – poručuje tim istraživača.

škola ŠKOLSTVO Petaši: Učimo dva sata, osmaši: Ne ide nam kemija

Povijest je, čini se, najzahtjevniji predmet – i to za čitavog razdoblja predmetne nastave. Najviše je uče i mlađi i stariji učenici. Odmah iz povijesti, petaši najviše vremena troše na usvajanje gradiva hrvatskog jezika kojem pak, osmaši, uz engleski jezik posvećuju najmanje vremena, kao i svladavanju matematičkog gradiva. Osmaši uz povijest, stolicu moraju grijati u biologiji, matematici, kemiji i geografiji. Najmanje vremena i truda učenici petih razreda posvećuju tehničkom, glazbenom i likovnom, čak manje nego što posvećuju tjelesnom.

Osmaši, što se najmanje uloženog truda tiče, najmanje uče informatiku, glazbeni, tehnički i tjelesni. Štoviše, jednako vremena troše kako bi naučili gradivo hrvatskog jezika i kemije.

A ako se učenike petih razreda pita koji su im najzanimljiviji predmeti, njihov odgovor broji tri predmeta: tjelesni, povijest i likovni, a kad bi morali sastaviti listu najkorisnijih školskih predmeta, na nju bi upisali matematiku, strani jezik i hrvatski.

Iste predmete na listi najkorisnijih istaknut će i osmaši, dok će oni na listu najtežih upisati kemiju pa matematiku i fiziku.

– Rezultati pokazuju da se učenici V. i VIII. razreda procjenjuju najviše efikasnima u tjelesnom, likovnom i glazbenom. Učenici V. razreda u prosjeku procjenjuju da im svi obvezni predmeti idu dosta do izrazito dobro, dok se najmanje efikasnima procjenjuju u povijesti, matematici i hrvatskom – zaključuju tako istraživači.

Helence Pirnat Dragičević pravobraniteljica za djecu i ravnateljstvo policije: Rizično se na internetu ponašaju i osmogodišnjaci

Ono što se već godinama pokušava objasniti provoditeljima obrazovnih politika, kako bi ih se nagnalo na suštinsku promjenu u školama i obrazovnom sadržaju, sada su u istraživanju potvrdili i sami učenici. Čak 33,1 posto učenika VIII. razreda potpuno se slaže s tvrdnjom da su previše opterećeni učenjem za školu, njih 62,4 posto slaže se da u školi imaju previše ispitivanja, dok 54,3 posto procjenjuje da imaju previše domaćih zadaća.

Jedan običan radni dan učenika petog razreda, nakon odrađene nastave, uključuje sat vremena izdvojenih na pisanje zadaće, još dva sata za učenje, a ostatak raspoloživog vremena potroše na sportske aktivnosti, gledanje filmova, serija, ili igranje videoigrica, a u danu će sigurno pronaći vremena i za Instagram, Snapchat, Facebook i WhatsApp.

– 29,4 posto učenika V. razreda ne posvećuje ni minutu vremena čitanju koje nije vezano uz školske obveze, a 76,9 posto njih iskazuje da tijekom uobičajenog radnog dana igra videoigre. Njih 19,1 posto u ovoj aktivnosti provodi više od 120 minuta – izjavili su istraživači.

U tipičnom danu tijekom vikenda petaši najviše vremena provode s obitelji (braćom i sestrama, roditeljima), dok je druga najčešća aktivnost druženje s prijateljima. Srećom, uživo. U odnosu na učenike VIII. razreda, učenici V. razreda iskazuju slabiju aktivnosti boravka na društvenim mrežama, njih 18,4 posto uopće ne koristi društvene mreže.

Ispit zrelosti Važni detalji: Ovo su sve promjene po predmetima na ovogodišnjoj maturi

Istraživanje je pokazalo da u odnosu na radni dan, tijekom vikenda učenici petih razreda više gledaju filmove, serije, videouratke, a 75 posto učenika u nekoj mjeri izlazi u kafiće ili šoping-centre, od čega 16,6 posto u ovoj aktivnosti provodi više od tri sata.

U tipičnom radnom danu, osmaši na učenje troše 120 minuta, a čak 25,5% njih na društvenim mrežama provodi više od tri sata. Samo njih 6,7 posto troši više od četiri sata na učenje.

Nastavnici podcijenjeni

Bez obzira na utrošeno vrijeme i na školske predmete koji im zadaju probleme, 60,3% svih učenika obuhvaćenih istraživanjem, stava je da su učitelji i nastavnici u Hrvatskoj nedovoljno cijenjeni, a njih 82,4 posto ne slaže se s tvrdnjom da se u Hrvatskoj dovoljno ulaže u opremanje škola i učionica.

– Posebno je zabrinjavajući nalaz o 16 posto učenika koji se u potpunosti slažu, te 37,2 posto učenika koji se slažu s tvrdnjom da su za upis na fakultet u Hrvatskoj važnije druge stvari (snalažljivost, osobne veze, roditelji...) od sposobnosti učenja, jer pokazuje kako učenici u znatnom dijelu ne vjeruju da u našem obrazovnom sustavu vladaju meritokratski principi i nekorumpirane prakse upisa na više obrazovne razine – istaknuli su provoditelji istraživanja s Instituta za društvena istraživanja.

Odmakne li ih se od škole, učenici obiju generacija (V. i VIII. razred) jasno verbaliziraju zadovoljstvo svim ostalim aspektima svog života. Štoviše, najzadovoljniji su odnosima s članovima svoje obitelji, dok su najmanje zadovoljni školskim uspjehom. Štoviše, obje generacije iskazuju vrlo velik optimizam smatrajući da će vrlo vjerojatno postići ono što žele od života i da će njime i u budućnosti biti zadovoljni.

Branka Ramljak Novo povjerenstvo Do lipnja plan kako će se sprečavati nasilje u školama

Čak 60 posto učenika smatra kako je vrlo vjerojatno da će postići ono što žele od života, a više od 70% smatra da uopće nije vjerojatno da će živjeti u siromaštvu.

– U mlađoj dobnoj skupini, učenici u prosjeku očekuju da će školovanje završiti s 21 godinom te se zaposliti godinu i mjesec dana kasnije. Po njihovim procjenama, još će gotovo godina dana proći do započinjanja samostalnog života. U starijoj dobnoj skupini, prosječna je procjena dobi u kojoj će učenici završiti svoje školovanje 22 godine i dva mjeseca, očekivani početak zaposlenja je pola godine kasnije – s 22 godine i 8 mjeseci, a prosječna dob u kojoj očekuju osnivanje obitelji jednaka je kao i za mlađu skupinu – 27 godina i sedam mjeseci – pokazali su tako prikupljeni podaci istraživanja koji se, naravno, znatno razlikuju od onih koju trenutačno pokazuju statistički podaci.

Tako sveobuhvatno istraživanje među učenicima pokazalo je, između ostalog, i da su najpoželjnija obilježja posla za učenike osmog razreda usklađenost s interesima, sigurnost, stabilnost i dobra primanja, a najvažnija obilježja budućeg posla su posao koji vole, sigurnost i stabilnost te dobra primanja.

Želja školovanje u inozemstvu

– Za 82,1 posto učenika izrazito je važno da je riječ o poslu koji vole, za 61,7 posto učenika da je posao siguran i stabilan, a za 54,7 posto da je dobro plaćen. Najmanju važnost učenici pridaju obilježjima posla koja upućuju na društveni status i poznatost, ali i obilježjima koja označavaju vodstvo – istaknuto je među rezultatima. Da znaju da je važno birati i baviti se poslom koji je tražen na tržištu rada, svjedoči 32,2 posto učenika osmih razreda. Učenici na kraju V. razreda imaju vrlo pozitivnu sliku o vlastitoj budućnosti u sljedećih dvadeset godina. Naime 58,6 posto učenika smatra da će njihova budućnost biti vrlo pozitivna, a samo 0,5 posto učenika ima negativna očekivanja o vlastitoj budućnosti u sljedeća dva desetljeća. Jednake nade dijele i njihovi stariji kolege – učenici VIII. razreda.

Blaženka Divjak Saga zvana povijest Povijest – predmet težak i za ministricu

No ono što je jako važno istaknuti, jest pitanje za učenike osnovnih škola o budućnosti Hrvatske – jasno je, gotovo sramotno i poražavajuće za sve političare da djeca u osnovnoj školi pozitivnije gledaju Europsku uniju i svijet nego što gledaju vlastitu zemlju. Štoviše, takav rezultat naročito zabrinjava među učenicima nižih razreda. Njih 18,8 posto koji pohađaju peti razred očekuje da će budućnost za Hrvatsku u sljedećih dvadeset godina biti (vrlo) negativna.

– Procjena očekivanja budućnosti Hrvatske u sljedećih 20 godina jedan je od važnijih nalaza istraživanja koji ima ozbiljne društvene implikacije – tek 28 posto učenika smatra da je budućnost Hrvatske pozitivna ili vrlo pozitivna, dok 36,6 posto njih misli da je ona negativna ili vrlo negativna – svjedoče članovi iz istraživačkog tima koji su rezultate prikupljali dvije godine.

Kako ističu, stariji učenici pozitivnom procjenjuju budućnost Europe – njih 59,5 posto smatra da je ona pozitivna ili vrlo pozitivna, dok 12% njih smatra da je ona vrlo negativna ili negativna.

U odnosu na budućnost Europe, učenici manje pozitivnom procjenjuju budućnost svijeta – njih 45,3 posto smatra da je ona pozitivna ili vrlo pozitivna, dok 24,5 posto njih smatra da je ona vrlo negativna ili negativna.

– Usporedba očekivanja učenika iz dviju generacija upućuje na znatno negativnije procjene u VIII. razredu na svim razinama. Najveća je razlika u procjeni budućnosti Hrvatske. Na kraju V. razreda 18,8 posto učenika smatra da će budućnost Hrvatske biti negativna ili vrlo negativna. U 8. razredu negativnu budućnost naše zemlje vidi gotovo dvostruko više učenika (36,6%). Kvalitativni podaci upućuju na to da ovakav doživljaj budućnosti Hrvatske pridonosi tome da znatan dio učenika i njihovih roditelja ostvarenje svojih obrazovnih aspiracija vidi izvan domovine. Navedeni rezultati predstavljaju jedan od zabrinjavajućih nalaza ovog istraživanja – kažu iz Instituta za društvena istraživanja.

Kako naglašavaju, vrlo kritičan stav mladih ljudi o budućnosti Hrvatske upućuje na to da je na razini škole i društva potrebno promovirati pozitivne primjere osoba, organizacija i inovacija koje su u Hrvatskoj uspjele svojim znanjem i sposobnošću. Kao jednu od posebnih preporuka nakon dobivenih istraživanja tim ističe i potrebu za jasnim objašnjenjem razloga zašto se određeni predmeti uče, zašto su učenicima i društvu korisni te gdje je njihov odraz u kasnijem obrazovanju, osobnom životu i u konačnici gospodarstvu.

>> Evo kolike su zapravo plaće po zanimanjima u Njemačkoj

Baby Beef
Baby Beef
Udruga uzgajivača junadi Baby Beef osnovana je 2000., s ciljem promocije i ponude kvalitetnog junećeg mesa

A1 izdvaja za Vas

  • Deleted user:

    Mađari imaju Orban i biti ce sve vise i vise ...a mi imamo gdju kgk koja kao da nosi modne revije i cinovnika plenkovica koji glumi drzavnika a cilj im je hrvaticima prati mozak i uvjeravati ih da nisu hrvati ... prikaži još!i nego evropljani...u hrvatskoj je Sotona na djelu i riga vatru i otrov po citavoj zemlji...etc