Kada se tog prohladnog jutra, 9. prosinca 2010. godine, u crnom kaputu i s aktovkom u ruci uputio prema slovenskoj granici na Bregani, s očitom namjerom da izbjegne organe kriminalnog progona, Ivo Sanader nije mogao slutiti da će desetljeće kasnije, barem nakratko, svijet promatrati iz slične perspektive kao većina građana. Sanadera je pravosuđe strpalo iza rešetaka zbog nedjela teške korupcije, a građane Vlada u domove zbog pandemije koronavirusa. Od Sanaderova bijega do pojave korone (ne)zgodna je vremenska odrednica desetljeća u kojem je Hrvatska nakon godina mukotrpnog pregovaranja dobila status punopravne članice Europske unije, dok ga se Velika Britanija dobrovoljno odrekla. Razdoblje je to u kojem su na Haaškom sudu krivnje oslobođeni hrvatski generali Ante Gotovina i Mladen Markač, u kojem je Zoran Milanović odradio svoj jedini premijerski mandat, obilježen od prvog do posljednjeg dana gospodarskom recesijom, i u kojem smo imali prvog i zasad jedinog nestranačkog premijera, Tihomira Oreškovića. Tijekom tih deset godina nekolicina tvoraca društvenih mreža i platformi za online trgovinu poput Googlea, Facebooka, Twittera i Amazona postali su najbogatiji i najmoćniji svjetski moguli, Nintendo je 2011. bio najprodavanija igrača konzola svih vremena, iste je godine izdana "Pedeset nijansi sive", najprodavanija knjiga dekade, a Marvelovi "Osvetnici" (Avengers: Endgame) iz 2019. po zaradi su najunosniji film u povijesti.
Digitalne platforme izazvale su društvene promjene kakve nisu viđene puna dva stoljeća
Uz pomoć društvenih mreža mobilizirana je čitava armija zaboravljenih pripadnika srednje klase. Danas gotovo sve društvene grupacije imaju svoje formalne ili neformalne organizacije
Još nema komentara
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.