Nove gospodarske paradigme, o čemu smo već pisali, u ovome stupcu, sukladno drastičnom povećanju umjetne inteligencije, uključuju značajno povećanje broja podatkovnih centara, ali i njihova kapaciteta. Ako tome prispodobimo i razvoj ekonomija najmnogoljudnijih zemalja na svijetu, ali i onih Globalnoga juga, pogotovo u Africi, osvijestit ćemo kolika je već sada te kolika će u budućnosti biti potražnja za energijom.
Poglavito na zapadu, pa tako i u nas, gdje težnja za što čišćim prelaskom na niskougljično gospodarstvo, koja je tek neznatno usporena Trumpovim politikama, otvara prostor za potražnjom energije proizvedene iz obnovljivih izvora. S druge strane, zapad se već neko vrijeme suočava s demografskim ponorom, koji se posljednjih godina prelijeva i na sektor zapošljavanja, poglavito u vidu kvalitetne, visokostručne radne snage. Taj je rizik osobito vidljiv, prema istraživanju Goldman Sachsa, ali i drugih think-tankova, u sektoru energetike. Iz Goldman Sachsa tako predviđaju kako u SAD-u nedostaje više od 500 tisuća stručnjaka, a u Europi 250 tisuća, kako bi se zadovoljila potreba za dodatnom energijom.
Demografski izazovi – već manjka kvalificirane radne snage i u sektoru energetike
Hrvatski know how, nastao na uspjesima Ine, u istraživanju i eksploataciji geotermalne energije imao bi logičan nastavak. A zaposlenost visokokvalificirane radne snage bila bi više nego dobra vijest
Još nema komentara
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.