Francuska se suočava s novim valom političke neizvjesnosti uoči ključnog glasovanja o povjerenju vladi premijera Françoisa Bayroua 8. rujna, koje bi moglo rezultirati trećom promjenom vlade u godinu dana. Ekonomisti upozoravaju da bi daljnja nestabilnost mogla dodatno zakomplicirati ionako izazovnu gospodarsku situaciju, obilježenu visokim javnim dugom i deficitom. Prema posljednjim podacima Nacionalnog instituta za statistiku i ekonomske studije (INSEE), francuski bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju 2025. porastao je za 0,3% u odnosu na prethodni kvartal, dosegnuvši 657,6 milijardi eura. Tijekom 2024. godine ukupni BDP iznosio je 2.920 milijardi eura, čime Francuska zadržava poziciju drugog najvećeg gospodarstva Europske unije, iza Njemačke. Iako je rast nadmašio očekivanja, analitičari upozoravaju da je krhak i osjetljiv na političke prepreke.
Francuski javni dug dosegnuo je 3.345 milijardi eura na kraju prvog tromjesečja 2025., što čini 113,9% BDP-a, dok je javni deficit u 2024. iznosio 169,7 milijardi eura, odnosno 5,8% BDP-a. Ovi pokazatelji značajno premašuju Maastrichtske kriterije iz 1992., koji ograničavaju javni dug na 60% BDP-a i deficit na 3% BDP-a. Premijer Bayrou predložio je ambiciozan plan ušteda od 44 milijarde eura do 2026. kako bi se deficit smanjio ispod 3% do 2029., uključujući smanjenje javne potrošnje, borbu protiv poreznih prijevara i ukidanje dva državna praznika. Međutim, opozicija, uključujući Nacionalni skup, Nepokorenu Francusku, komuniste i Ekologe, već je najavila glasovanje protiv vlade, što ugrožava ove reforme.
Ekonomist Bruegela Guntram Wolff upozorava da politička previranja mogu povećati pritisak na prinose francuskih obveznica. "Ako se politička nestabilnost pogorša, to bi moglo dovesti do viših kamatnih stopa, što čini ulaganja skupljima i negativno utječe na gospodarstvo", rekao je Wolff za Euronews. Politička analitičar Europskog centra za politiku (EPC) Éric Maurice dodaje da bi pad vlade mogao ugroziti francuski plan smanjenja deficita dogovoren s EU-om, što bi dodatno oslabilo povjerenje investitora.
Francuska, kao jedna od ključnih članica eurozone, igra važnu ulogu u europskim gospodarskim i političkim odnosima. „Politička nestabilnost u Francuskoj može imati posljedice za cijelu eurozonu, posebno u pogledu trgovinske politike, industrijske konkurentnosti i klimatskih pitanja“, ističe Maurice. Ipak, on smatra da trenutna razina francuskog duga ne predstavlja neposredni rizik za eurozonu, zahvaljujući jačanju bankarskog sektora i tržišta nakon kriza 2010-ih. Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke, također je isključila potrebu za intervencijom ESB-a ili MMF-a u ovom trenutku. U narednim danima očekuju se nove ocjene kreditnih agencija, koje bi mogle dodatno otežati financiranje Francuske ako politička kriza eskalira. Ipak, stručnjaci ostaju oprezni, naglašavajući da je eurozona danas otpornija na lokalne krize nego prije desetljeća.
Dok se Francuska bori s unutarnjim političkim izazovima, njezina sposobnost provođenja fiskalnih reformi ključna je za očuvanje gospodarske stabilnosti i povjerenja investitora. Ishod glasovanja o povjerenju vladi mogao bi odrediti smjer zemlje u godinama koje dolaze, s potencijalnim posljedicama za njezinu poziciju u Europi i šire.
Otvori KEKS Pay
svi zajedno protiv ruskih fašista!