Mjesec dana prije lokalnih izbora u Hrvatskoj, najnovije istraživanje preferencija birača koje je provela agencija Promocija Plus za RTL Danas pokazuje da SDP drži minimalnu prednost nad HDZ-om. Prema rezultatima CRO Demoskopa za travanj, SDP bi, da su izbori održani početkom mjeseca, osvojio 26,4 posto glasova, dok HDZ zaostaje s 25,8 posto. Razlika je unutar statističke pogreške, no označava pomak na političkoj sceni – prvi put nakon pet godina SDP je u prednosti pred vladajućom strankom.
Povijesni pregled odnosa dviju vodećih stranaka pokazuje da je HDZ u travnju 2020. pretekao SDP s razlikom od 1,4 posto, započevši petogodišnju dominaciju. Najveća razlika zabilježena je u kolovozu 2020., nakon poraza Restart koalicije na parlamentarnim izborima i ostavke Davora Bernardića, kada je HDZ vodio s gotovo 15 posto prednosti. Dolaskom Peđe Grbina na čelo SDP-a u studenom iste godine razlika se stabilizirala na oko 10 posto, no ključni preokret dogodio se u ožujku 2024. Tada je predsjednik Zoran Milanović, uz šefa SDP-a Grbina, najavio kandidaturu za premijera, što je uzrokovalo pad razlike na 6 posto u svibnju. Nakon Milanovićevog trijumfa na predsjedničkim izborima i inauguracije u ožujku 2025., SDP je prvi put nakon pet godina prestigao HDZ za 0,2 posto, a sada u travnju povećao prednost.
Treće mjesto čvrsto drži platforma Možemo! s nepromijenjenih 10,2 posto podrške. Most je na četvrtom mjestu s 7 posto (porast od 0,2 posto), dok Domovinski pokret (DP) bilježi 2,5 posto, a Domino 2,4 posto, uz značajan rast od 0,6 posto. Tri četvrtine birača podržava neku od ovih šest stranaka, pri čemu SDP i HDZ zajedno "uzimaju" najveći dio glasova. Od vodećih stranaka, četiri bilježe rast – Domino (+0,6), Most (+0,3), DP (+0,2) i SDP (+0,1) – dok HDZ bilježi pad od 0,3 posto. Možemo! ostaje stabilan.
Među manjim strankama, iznad praga od 1 posto su Sjever (1,2%), IDS, Centar i HNS (po 1,1%), te HSS i Pravo i pravda (1%). Ispod 1 posto su Odlučnost i pravednost (0,8%), Radnička fronta (0,8%), Fokus (0,6%), HSLS i Hrvatski suverenisti (0,5%) te HSU (0,4%). Ostale stranke zajedno čine 1,9 posto, dok je broj neodlučnih pao s 15,2 na 13,7 posto.
Istraživanje je pokazalo da predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković dominiraju ljestvicama najpozitivnijih i najnegativnijih političara. Milanović vodi među pozitivnim s 29,4 posto (pad s 31,2%), dok je Plenković drugi s 13,3 posto (rast s 11,5%). Na trećem mjestu je gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević s 2,9 posto, slijede Ivan Anušić (2,2%) i Božo Petrov (2,1%). Najveći skok zabilježili su Plenković (+1,7), Dalija Orešković (+1,4) i Anušić (+1,3).
Na negativnoj ljestvici Plenković prednjači s 37,3 posto (blagi pad s 37,8%), dok je Milanović drugi s 10,1 posto. Slijede Josip Dabro (3,1%), Hrvoje Zekanović (2,9%) te Radovan Fuchs, Ivan Penava i Tomašević s po 1,7 posto. Najveći rast negativnog rejtinga imaju Fuchs (+1,7) i Zekanović (+1,2).
FOTO Ovo su najdugovječniji vladari u svijetu: Jedan vlada već skoro 58 godina
Hrvatski narod je napravio par krivih odluka, ali da je toliko bedast, to ne vjerujem.