Premijer Andrej Plenković dao je veliki intervju za France 24. Premijer je govorio o daljnjoj potpori Ukrajini, mirovnom procesu, izdvajanjima za obranu i modernizaciji Hrvatske vojske, proširenju Europske unije te situaciji u Bosni i Hercegovini. Premijer Plenković je istaknuo snažnu podršku Hrvatske Ukrajini, podsjetivši da je naša zemlje bila žrtva agresije 90-ih. "Naše iskustvo je jedinstveno. Stoga podupiremo Ukrajinu politički, ekonomski, financijski, humanitarno i vojno“, poručio je i naglasio da se Hrvatska zalaže za pravedan i trajni mir u Ukrajini.
Kazao je i da Vlada nikad nije predložila da hrvatski vojnici sudjeluju u operacijama na ukrajinskom tlu. Rekao je i da svaka država koalicije voljnih može pronaći način kako pridonijeti postizanju mira, podsjetivši da predsjednik Hrvatske i oporba u Hrvatskom saboru nisu podržali sudjelovanje u operacijama EUMAM i NSATU. "Svi smo za mir, ali nedopustiv je ishod u kojem bi okupirani ukrajinski teritorij postao dio ruskog ustavnog poretka, što je protivno načelima međunarodnog prava. Mirovni proces mora uključivati poštivanje teritorijalne cjelovitosti Ukrajine", poručio je Plenković. Smatra da je obnašanje dužnosti hrvatskog premijera i u trećem mandatu potvrda podrške hrvatskih građana političkoj liniji koju Vlada zauzima u odnosu na velika međunarodna pitanja. Naglasio je da je Hrvatska danas za stolom i razgovara o novoj sigurnosnoj arhitekturi Europske unije.
Veliki proces ulaganja u opremanje i modernizaciju Hrvatske vojske
Predsjednik Vlade je istaknuo veliki proces ulaganja u opremanje i modernizaciju Hrvatske vojske, rekavši kako staru vojnu tehnologiju istočnog bloka mijenjamo zapadnom tehnologijom. Dodao je da je Hrvatska nabavila 12 francuskih višenamjenskih borbenih aviona Rafale, tenkove Leopard i raketni sustav Himars. Naglasio je i da su izdvajanja za obranu premašila su 2% BDP, a od 2016. obrambeni proračun je 5 puta veći. "S obzirom na globalne okolnosti, moramo raditi na strateškoj autonomiji Europe“, kazao je Plenković i poručio da je Hrvatskoj kao članici NATO-a od 2009., transatlantski savez vrlo važan za njezinu sigurnost i slobodu. Ali, smatra da Europa istodobno mora biti snažnija te jamčiti vlastitu sigurnost. Premijer je u razgovoru kazao i da postoji nova politička volja Europske unije za proširenjem, prema kojem je otvorena i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
"Hrvatska podržava zemlje jugoistoka Europe na tom putu, uz ispunjavanje uvjeta, a posebno se zalažemo za europski put BiH, u kojoj su Hrvati konstitutivni narod“, poručio je.
INTERVJU ZA @FRANCE24: HRVATSKA SJEDI ZA STOLOM ZA KOJIM SE ODLUČUJE O NOVOJ SIGURNOSNOJ ARHITEKTURI EUROPE
— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) April 5, 2025
➡️Hrvatska zna kako je biti žrtva agresije i nastavlja snažno podržavati #Ukraine - politički, ekonomski, financijski, humanitarno i vojno.
➡️Zalažemo se za pravedan i… pic.twitter.com/piCXNVcnUw
Hrvatska želi riješiti otvorena pitanja sa Srbijom
Osvrnuo se i na situaciju u Srbiji te odnose dviju zemalja. Podsjetio je da se više od 95 posto sirove nafte u Srbiju doprema putem hrvatske tvrtke Janaf te da Hrvatska neće biti ta koja će onemogućiti Srbiju da ima naftu koja će doći do rafinerije u Pančevu, što je ocijenio znakom dobrosusjedstva. Važnim je ocijenio i rješavanje otvorenih pitanja ostalih iz vremena agresije Srbije na Hrvatsku prije 30 godina. Osvrnuo se i na prosvjede studenata u Srbiji, izrazivši žaljenje zbog velike tragedije u kojoj je 15 ljudi poginulo od urušavanja nadstrešnice u Novom Sadu. "Očito je postojalo nezadovoljstvo u srpskom društvu koje je artikulirano ovim prosvjedima koje su započeli studenti", ustvrdio je. Podsjetio je i da je srbijanski premijer Miloš Vučević dao ostavku. "Čekamo novu srbijansku vladu kako bi se ponovno pokušala ostvariti stabilnost u toj zemlji“, kazao je Plenković.
Hrvatska se zalaže za političku i institucionalnu stabilnost BiH
Predsjednik Vlade smatra da situaciju na Zapadnom Balkanu treba raspraviti na sljedećem Europskom vijeću s obzirom na napetosti kojima svjedočimo u posljednje vrijeme, posebno u Bosni i Hercegovini. "Zabrinuti smo stanjem u BiH te se zalažemo za političku i institucionalnu stabilnost, kao i konstruktivan dijalog između triju konstitutivnih naroda i između dva entiteta Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine", ustvrdio je Plenković. Kazao je i da Hrvatska podržava napore predsjedateljice Vijeća ministara Borjane Krišto u provedbi reformskih procesa i svih koraka za otvaranje pristupnih pregovora.n "Zalažemo se za smirivanje tenzija te pozivam sve političke snage i lidere da poštuju pravni poredak u Bosni i Hercegovini“, zaključio je premijer Plenković.
Otvori KEKS Pay
Može li netko tom primatu objasniti da Hrvatska ima manje stanovnika od bilo koje europske metropole. I da ne gura našu guzicu tamo gdje ne treba. Budaletina.