Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić u Kninu je nazočio javnoj raspravi u povodu predstavljanja zakona o proglašenju Dinare parkom prirode.
- To će biti 12 park prirode i uz osam nacionalnih parkova zaokružit ćemo broj zaštićenih područja na 20 I znatno povećati zaštićena područja. Ovih 63.000 hektara novozaštićenih područja s preko 1000 biljnih i preko 20 endemskih životinjskih vrsta je područje koje je već davno trebalo biti zaštićeno. To je misao vodilja svih s ovog područja posljednjih desetak godina posebno i mi smo se obvezali da mi to iz želje pretvorimo u stvarnost. Svima koji su sudjelovali u ovom projektu od početka do kraja zahvaljujem - rekao je ministar Ćorić.
Zakon o proglašenju Parka prirode Dinare je na javnom uvidu do 6.lipnja, a u Kninu se nadaju da će već na prvom zasjedanju novog saziva Sabora zakon biti usvojen. Dinara u starijih povijesti sveto brdo za Ilire, a za Hrvate temelj i jedan od prvih spomena hrvatske državnosti, posebno mjesto i zbog najvišeg vrha u Hrvatskoj na 1831 metar na vrhu Sinjal. Na javnoj raspravi je istaknuto i nevjerojatno bogatstvo prostora gdje je preko 20 posto biljnih vrsta Hrvatske s velikim brojem endema i nekoliko endema kojih nema nigdje drugdje osim na Dinari.
- Mali prostor bukove šume na Dinari ima čak karakteristike prašume. Nema puno vode na površini ali čitav niz voda, rijeka ovdje izvire. Čak 191 vrsta ptica oko 50 posto od ukupnog broja je u budućem parku. Imamo 22 slatkovodne ribe i sedam je endemskih. Specifične su životinjske vrste, ali posebno i špiljska fauna europske vrijednosti - rekao je predstavljajući bogatstvo Dinare ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i energetike Aljoša Duplić ističući kako je najveći problem depopulacija i da se s Parkom namjerava dati zamašnjak stočarstvu, sirarstvu, ali i turizmu.
VIDEO Bulja zanima zašto Cetina do Peruče nije ušla u Park prirode
- Došao je i taj trenutak. Prevalili smo put prema kojem svi idemo, a to je Dinara. Puno hvala Kijevu koji je sve pokrenuo. Kninjani su iznimno zadovoljni i nadamo se da će prvo zasjedanje novog saziva sabora proglasit će se Park prirode u kojem će biti Krka i Cetina zaštićene jer bez njih ne bi bilo ni nas - rekao je Marko Jelić gradonačelnik Knina.
Blaženko Boban župan splitsko dalmatinski je istakao da se od oko 63.000 hektara budućeg Parka prirode dvije trećine nalazi na prostoru splitsko dalmatinske županije.
- Park prirode neće ograničiti ljude koji žive na tom području, veseli me to, a želim da se dogovorimo i s BiH kako bi zaštitili bilo kakvu devastaciju Dinare i da s obje strane bude jedinstveni park prirode. Bit će to rezervat ljepote na ovom području - rekao je Boban.
VIDEO Ministar Tomislav Ćorić nazočio javnoj raspravi u povodu proglašenju Dinare parkom prirode
Goran Pauk šibensko kninski župan je istakao da se čini veliki korak u zaštiti prirode.
- Teži se još većoj zaštiti prirode. Mi smo još 2010.godine se pridružili inicijativi za zaštitu Dinare. Ovo je potencijal za razvoj čitavog područja, i u gospodarskom smislu i po pitanju zaštite prirode. Javna ustanova će omogućiti bolje uvjete stočarima, mljekarima, ali i turističkoj ponudi. Naša županija po pitanju zaštite prirode spada u vrh s NP Krka i NP Kornati i mi imamo centralni položaj zaštite prirode. Upravljanje parkom neće biti trošak nego pokretač razvoja - istakao je Goran Pauk naglašavajući ulaganje županije u infrastrukturu u zaštićenim područjima.
- Navedenim Zakonom zaštitit će se masiv Dinare (Dinara, Troglav i Kamešnica), izvorišni dio i gornji tok rijeke Cetine te krška polja (Hrvatačko, Paško i Vrličko) uz Cetinu u kategoriji parka prirode - istakli su iz ministarstva u uvodu javne rasprave.
GALERIJA Javni uvid u Prijedlog Zakona o proglašavanju Parka prirode "Dinara"
Miro Bulj saborski zastupnik Mosta je pitao zašto Cetina do Peruče nije ušla u Park prirode.
- Dinara je planina svih nas ali se ovo ne radi u predizbornoj kampanji. Pogledajte kakva je Krka. Ovo je sramota, zašto je ministar otišao bez da je odgovorio na pitanje - rekao je Miro Bulj.
Iz općine Otok su istakli da se priča o svemu, a ne o čovjeku, te da je toj općini iz prostornog plana sve izbačeno i da s pravom pita od čega će ljudi tamo živjeti.
