Janaf ususret kraju godine ide obavijen brojnim neizvjesnostima. Sankcije Naftnoj industriji Srbije na snazi su već dva mjeseca, za Janaf najvažniji ugovor praktički se ne može konzumirati. S druge strane, pregovori s MOL Grupom o novom ugovoru koji su počeli u listopadu još nisu donijeli željeni epilog. Mađarska pozicija ojačana je nakon što je premijer Orban uspio ishoditi jednogodišnje američko izuzeće za uvoz ruske nafte. Član Uprave Janafa Vladislav Veselica u izjavi za Poslovni dnevnik potvrđuje kako se dogovor s MOL-om može očekivati do kraja godine. "Vodio sam sve pregovore s MOL Grupom i ostalim velikim partnerima do sada, pa tako i ove. Stoga mogu ocijeniti kako pregovori teku u konstruktivnoj atmosferi i uvjeren sam da bi mogli uskoro biti završeni sklapanjem ugovora za 2026. godinu. O tome za koje će količine biti ugovor, prerano je govoriti", poručuje Veselica za Poslovni dnevnik.
MOL je u posljednje vrijeme izrazio interes za preuzimanjem Lukoilove imovine, ali i NIS-a. Veselica razumije koja je MOL-ova strategija. "Očito je da MOL već dugo radi na preuzimanju svih rafinerija na trasi Janafa. Kupnjom udjela u Ini dijelom su stekli Rafinerije Sisak i Urinj, od 2000. godine kontroliraju i Slovnaftovu rafineriju u Bratislavi, Szazhalombatta je izvorno njihova, a sada su jedan od kandidata za preuzimanje Pančeva. To pokazuje kako je strategija "zaključati" cijelu trasu Janafa. Dogovor Srbije i Mađarske o izgradnji novog naftovoda kojim bi se NIS spojio s naftovodom Družba dodatni je alarm za sve koji strateški promišljaju budućnost Janafa i na to ne smijemo ostati ravnodušni. Janaf treba lidere i rješenja koji će osigurati opstojnost kompanije. Mislim da je to ključno. U razdoblju od kada sam nadležan za prihode Janafa prihodi i dobit su rasli 2,5 puta, iako smo u tom razdoblju izgubili dvije rafinerije na trasi naftovoda. Ponosan sam na svoj rad gdje sam uz pomoć kolegica i kolega kreirao partnerstva od British Petroleuma, MOL Grupe, Glencora, Vitola, Trafigure, Petraca, ENI-a, povećao suradnju s NIS-om sa 1,6 na više od tri milijuna tona godišnje, što je rezultiralo snažnom financijskom imovinom kao zalog za buduće aktivnosti u našoj novoj energetskoj paradigmi", poručuje Veselica.
Za Janaf ključan ostaje odnos s Naftnom industrijom Srbije, kojoj su prije dva mjeseca uvedene američke sankcije. Jasno je da bi dugotrajnije sankcije NIS-u bile problem za Janaf jer kompanija je s NIS-om lani sklopila ugovor o transportu deset milijuna tona nafte do kraja iduće godine. "Ako se ne postigne rješenje i NIS ostane sankcioniran na dulje razdoblje, Janaf će izgubiti oko trećine svojih ukupnih prihoda, što je itekako snažan udarac na poslovanje. S druge strane, uvjeren sam kako će se pronaći politička volja za rješenje jer nikome nije u interesu da Republika Srbija dođe u situaciju nesigurne opskrbe naftnim derivatima i niza drugih problema koji će iz toga slijediti. U svakom slučaju, dođe li do novog američkog izuzeća ili ukidanja sankcija, Janaf je spreman nastaviti s transportom nafte prema Pančevu praktički s trenutkom pristajanja prvog tankera koji NIS kupi", jasan je Veselica.
Na razini cijele 2025. Veselica očekuje dobre poslovne rezultate, ali će se na njima, kaže, zasigurno osjetiti problemi koje su iskusili zbog sankcija NIS-u i ukupne složene geopolitičke situacije. Mediji su unatrag dva mjeseca dosta pisali o planovima o kupnji naftnog polja u Kazahstanu. Veselica potvrđuje interes za suradnjom s tom energetski važnom državom. "Vrata Kazahstana Janaf je otvorio još prije dvije godine potpisivanjem Sporazuma o razumijevanju na temu buduće suradnje s njihovom nacionalnom naftnom i plinskom kompanijom KazMunayGas. Kazahstan je strateški sve važniji igrač na globalnim tržištima, najveći proizvođač sirove nafte u središnjoj Aziji s nekih 1,8 do 2 milijuna barela dnevne proizvodnje i oko 30 milijardi barela dokazanih rezervi. Značaj Kazahstana osobito raste u postojećim geopolitičkim okolnostima. Očito je da Kazahstanu za daljnji razvoj naftne industrije trebaju novi izvozni pravci i novi partneri. Stoga podržavam inicijativu za snažnijim prisustvom Janafa u toj priči, tim više što u tome imamo izvrsnu potporu Vlade Republike Hrvatske i naše gospodarske diplomacije. Za samu realizaciju potencijalnog iskoraka u istraživanje i proizvodnju sirove nafte bit će potrebno prvo izmijeniti temeljne dokumente društva kroz Skupštinu, ali vjerujem da to neće biti zapreka. Podržavam taj projekt i vjerujem da će biti uspješan", kaže Veselica.
Sasvim je sigurno da budućnost donosi novi Janaf, pogotovo u kontekstu smanjenja ovisnosti o prihodima od transporta i skladištenja nafte. "Tu je važno razdvojiti transport i skladištenje - djelatnost skladištenja nafte i naftnih derivata ima potencijal za rast, stoga i gradimo četiri nova spremnika za naftne derivate na Terminalu Omišalj ukupnog kapaciteta 80 tisuća metara prostornih. To će zadovoljiti potražnju naših partnera, ali i osnažiti poziciju Janafa na mediteranskom spot tržištu. Potrebno je i snažno nastaviti s diversifikacijom prema obnovljivim izvorima energije, u skladu s našom Strategijom tranzicije i razvoja. Izgradnjom i preuzimanjem niza solarnih elektrana došli smo do zadovoljenja 86 posto vlastitih potreba za električnom energijom. Daljnji koraci trebaju biti iskorak u geotermalne izvore energije te ulaganja u baterijske sustave za pohranu, sve s ciljem da Janaf preraste u suvremenu energetsku kompaniju i značajnog igrača na hrvatskom tržištu električne energije. Smatram da moramo ubrzati naše aktivnosti vezano za daljnje akvizicije vezna za solarnu i geotermalnu energiju te energiju iz vjetra", zaključuje Veselica.
Janaf je u prvih devet ovogodišnjih mjeseci ostvario 33,3 milijuna eura neto dobiti, što je za 10,2 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Ta državna kompanija za transport nafte u tom je razdoblju imala ukupne prihode od 96,4 milijuna eura, što je za 3,3 posto niže nego u prvih devet mjeseci 2024. godine. Prihodi od temeljne djelatnosti - transporta nafte i skladištenja nafte i naftnih derivata, iznosili su 90,6 milijuna eura i bili su za 2,5 posto manji od ostvarenja prethodne godine. Poslovanjem s inozemnim kupcima ostvareno je 62 milijuna eura ili 68,4 posto prihoda od temeljne djelatnosti, što je za 3,4 posto manje u usporedbi s prethodnom godinom, navodi se u izvješću. Na domaćem tržištu ostvareno je 28,6 milijuna eura ili 0,3 posto manje od ostvarenja prethodne godine.
FOTO Pogledajte kako je izgledalo izručenje Josipa Oršuša: Granicu nadlijetali dronovi
Otvori KEKS Pay
