Cipar će biti najistočnija država članica EU, udaljena čak tri tisuće kilometara od najzapadnije točke Europske unije. Iako nije i najmanji, čini se da Cipar u Uniju ulazi kao jedna od politički najproblematičnijih zemalja jer će otok nakon referenduma koji su održani 24. travnja u EU ući razjedinjen. To što je 78 posto ciparskih Grka dalo svoj glas protiv Annanova plana razočaralo je i razljutilo europske dužnosnike pa Bruxelles najavljuje da će olakšati sankcije turskom dijelu otoka, dati pomoć i učiniti da više ne bude gospodarski i prometno toliko izoliran.
Od 1974. grčki je dio otok prolazio teške trenutke, no golem trud koji je uložen vidljiv je na cijelom otoku - gotovo da i nema dijela obale na kojem nema turističkih naselja ni hotelskih kompleksa. Usto, većina je gradova uz obalu doživjela procvat upravo u posljednjih petnaestak godina, i to zahvaljujući turizmu koji i na Cipru ima predznak masovnosti, a ne ekskluzivnosti. Taj dio Cipra ima i jaku poljoprivredu pa je, uza snažnu proizvodnju voća, on jedan od najvećih europskih proizvođača i izvoznika krumpira, što su nakon prošlogodišnjeg lošeg uroda spoznali i hrvatski građani. S druge strane, turski je dio Cipra gospodarski posve zaostao pa nema ni podataka o prosječnoj zaradi ciparskih Turaka. Turizam je vrlo slabašan, u čemu pak mnogi vide otvorenu mogućnost da taj dio otoka u budućnosti, kada se iznađe rješenje za ujedinjene otoka, postane destinacijom za turiste dubljeg džepa željnih ekskluzivnog turizma.
Ciparski put u procesu pridruživanja EU bio je vrlo tegoban pa njegovi građani članstvo smatraju svojsvrsnom nagradom i priznanjem za sve nevolje i nesreće kroz koje su prolazili u posljednjih 30 godina. Negativan rezultat ne referendumu dijelom se stoga može objasniti strahom da bi ulazak turskog dijela otoka u EU bio nagrada ciparskim Turcima za sve zlo koje su počinili od 1974. do danas.
Malta je pak država na najjužnijoj točki Unije, malena je i toga je svjesna - glavni grad La Valetta ima samo deset tisuća stanovnika. Usto, Malta će biti jedina članica EU u kojoj se govori semitskim jezikom. U procesu priključivanja EU Malta je bila jedna od najkolebljivijih zemalja i jedina koja je povukla svoj zahtjev za kandidaturu, a onda ga ponovno reaktivirala nakon promjene vlasti. No oporbeni laburisti još nisu sigurni je li EU najbolje što se Malti moglo dogoditi jer se strahuje da bi je velika Europa mogla "pojesti". Najviše pak briga zadaje perspektiva uvođenja eura jer se Maltežani boje da bi to na njihovu otoku moglo izazvati inflaciju. Usto, boje se da će izgubiti vojnu neutralnost te da će tamošnje kompanije, koje su uglavnom male, izgubiti trku s eurpskim divovima.
Malta će biti i najgušće naseljena država EU. Upravo zbog toga Maltežani su se izborili za to da stanovnici EU ne mogu lako doći do nekretnine na Malti jer zemljišta i kuća nema dovoljno ni za lokalno stanovništvo. U šali Maltežani kažu da će zbog povijesnih spomenika morati spavati pod morem te bi se razina mora oko Malte podigla za metar kada bi sve te spomenike pobacali u nj. No zasigurno to neće učiniti jer im upravo oni donose dobar turistički prihod.
Marina ŠERIĆ
Otvori KEKS Pay
