Povijest uzgoja kave započela je u Etiopiji, gdje je prema legendi o pastiru Kaldiju, kava prvi put otkrivena. Kaldijevo otkriće priča o tome kako su njegove koze postale energičnije nakon konzumiranja crvenih bobica s biljke, što je izazvalo interes među lokalnim stanovništvom. Iz Etiopije, kava se proširila na Arapski svijet. U 15. stoljeću u Jemenu je počeo prvi komercijalni uzgoj kave, a kava je postala važan kulturni element na Arapskom poluotoku. U tom je razdoblju razvijen prvi način prženja kave i pripreme napitka. Ubrzo su se pojavile prve plantaže kave, a sam napitak je postao središnji element društvenih okupljanja.
Kava je stigla u Europu u 16. stoljeću, kada su je u Veneciju donijeli mletački trgovci 1570. godine. Ubrzo su kavane postale popularne u cijeloj Italiji, ali i u ostalim europskim zemljama. U Veneciji su otvorene prve kavane, koje su ubrzo postale središta društvenog života, okupljališta intelektualaca, umjetnika i trgovaca. Kavane u Europi nisu samo nudile kavu, nego su postale mjesta gdje su se održavali razgovori, debatirali politički i kulturni događaji, igrale društvene igre i čitale knjige. U tom periodu kava još uvijek nije bila uzgajana u Europi, pa su kolonijalne sile poput Francuske, Nizozemske i Velike Britanije proširivale proizvodnju kave u tropskim regijama, poput Kariba i Južne Amerike, kako bi podmirile rastuću potražnju. Time su bile osigurane velike količine kave za europsko tržište, piše za Ekonomski institut Zagreb u analizi Goran Buturac.
Kava je vremenom postala sve popularnija i među europskim stanovništvom, što je dovelo do razvoja različitih metoda pripreme. U Italiji je razvijen espresso, u Njemačkoj filter kava, a na Balkanu je najpoznatija priprema bila turska kava. Svaka od ovih metoda pripreme stvorila je različite kulturne običaje i stilove ispijanja kave, koji su u velikoj mjeri oblikovali svakodnevni život u mnogim europskim zemljama. Tako je kava postala ne samo napitak, nego i simbol socijalizacije, tradicije i uživanja u trenutku.
Kava je danas globalno prisutna i predstavlja jedan od najvažnijih i najtrgovanijih proizvoda na svijetu. Iako se proširila iz Etiopije, njezino korištenje u mnogim regijama svijeta oblikovalo je specifične kulture, navike i običaje. S obzirom na globalnu potrošnju, kava je među najtrgovanijim proizvodima na svijetu. U 2024. godini vrijednost globalne trgovine kavom iznosila je 95 milijardi eura. Kava se danas smatra ne samo kulturnim simbolom, nego i poslovnim fenomenom s golemim utjecajem na gospodarstva proizvođačkih zemalja.
Globalno tržište kave suočava se s brzim porastom potrošnje, koja raste mnogo brže od ukupne globalne trgovine. U razdoblju između 2005. i 2024. godine prosječni godišnji rast trgovine kavom bio je 8%, dok je prosječan godišnji rast ukupne svjetske trgovine iznosio 5%. Ovaj brzi rast trgovine kavom potaknut je globalnom potražnjom, posebno u razvijenim zemljama.
Prema podacima FAO-a, u 2023. godini globalna proizvodnja kave iznosila je 11 milijuna tona. Najveći proizvođač kave je Brazil, koji s udjelom od 30,8% dominira svjetskom proizvodnjom. Slijede ga Vijetnam s 17,7% i Indonezija s 6,9%. Ovi podaci ukazuju na to da se kava proizvodi uglavnom u tropskim regijama koje imaju odgovarajuće klimatske uvjete za uzgoj. Kava zahtijeva specifične uvjete, uključujući visoke temperature, vlagu i dovoljno sunca, što je čini osjetljivom na klimatske promjene.
Na potrošnju kave utječu mnogi čimbenici, poput ekonomskih uvjeta, promjena u životnim navikama, tradicijama i ukusima potrošača. Zemlje poput SAD-a, Njemačke, Japana i Francuske dominiraju globalnom potrošnjom kave. U 2024. godini SAD je bio najveći potrošač kave, s udjelom od 13,9% globalne potrošnje. Slijede ga Njemačka i Japan s udjelima od 4,8% i 3,9%.
Kava se proizvodi u velikim količinama, ali u isto vrijeme cijene kave stalno rastu. To je rezultat nekoliko faktora, uključujući rastuće troškove proizvodnje, logističke izazove, uvođenje carina i, naravno, klimatske promjene. U 2024. godini globalni izvoz kave dosegao je vrijednost od 47,6 milijardi eura. Brazil, Vijetnam i Švicarska bili su među najvećim izvoznicima kave, dok je 7,4% izvoza ostvareno iz Njemačke.
Jedan od značajnih faktora u rastu cijena kave su klimatske promjene. Zbog globalnog zagrijavanja, suša i ekstremnih vremenskih uvjeta, poput oluja, poplava i tuče, proizvodnja kave u mnogim zemljama smanjuje prinos. To utječe na smanjenje ponude i povećanje cijena kave na globalnom tržištu. Klimatske promjene također omogućuju širenje bolesti, poput hrđe lišća kave, koja uništava usjeve. Bolesti poput ove mogu ozbiljno ugroziti proizvodnju kave i podići cijene na svjetskom tržištu.
Kava se dijeli u dvije glavne vrste: arabicu i robustu. Arabica je najtraženija i najzastupljenija vrsta na tržištu, s voćnim i kompleksnim okusom, dok je robusta jača i gorča, s dvostruko većim udjelom kofeina. Iako arabica dominira, robusta također ima značajan udio na tržištu, osobito u proizvodnji instant kave.
Za Hrvatsku, trgovina kavom predstavlja izazov jer zemlja nema optimalne uvjete za uzgoj kave. Hrvatska uvozi većinu svoje kave, a 2024. godine vrijednost uvoza kave iznosila je 119,7 milijuna eura. S obzirom na to da Hrvatska nije proizvođač kave, negativna vanjskotrgovinska bilanca nije iznenađujuća. Međutim, zabrinjavajući trend rasta uvoza kave i pogoršanja vanjskotrgovinske bilance postavlja pitanje: Je li rast uvoza uzrokovan povećanjem potrošnje ili porastom cijena kave?
Iako nominalni uvoz kave raste, realni uvoz stagnira. To znači da visoki rast cijena utječe na smanjenje količine kupljene kave. Cijene kavnih proizvoda u Hrvatskoj također rastu, a statistički podaci pokazuju povećanje cijena kave od 66,2% od 2020. godine. To je povezano s globalnim porastom cijena i smanjenjem ponude.
Za Hrvatsku je posebno relevantno tržište EU-a. Kava se uvozi iz susjednih zemalja poput Slovenije, Italije i Njemačke. Njemačka i Italija prednjače u proizvodnji i izvozu kave unutar EU-a, čineći polovicu izvoza kave u Europskoj uniji.
Klimatske promjene također imaju veliki utjecaj na globalnu proizvodnju kave, što se posebno osjeća u Brazilu i Vijetnamu. Ove promjene dovode do smanjenja prinosa, što dodatno podiže cijene. Inovacije u uzgoju kave, poput preseljenja plantaža na viša područja ili razvoj novih sorti, mogu pomoći u prilagodbi klimatskim promjenama. Međutim, ove promjene zahtijevaju velika ulaganja, koja si mali proizvođači ne mogu priuštiti, dok velike kompanije koje obrađuju kavu u industrijskim zemljama i dalje ostvaruju velike profite. Klimatske promjene također smanjuju prinose, što uz rastuću globalnu potražnju izaziva velike fluktuacije u cijeni kave.
Za Hrvatsku, visoki rast uvoza kave zbog povećanja cijena može stvoriti problem za potrošače, a budući pritisci na cijene i smanjenje ponude mogli bi još više otežati dostupnost kave za mnoge građane, osobito one čiji je životni standard niži.
Otvori KEKS Pay
cigla je bila oko 13-15 kuna sad je ojo 4,5-5€.Tko ima matematiku da jje 66% poskuojelo. Moja matematika je 270% a možda trebaju meki opet u školu.