Iako se „na prvu“ može činiti da umjetna inteligencija nema veliku primjenu u poslovima koji u velikoj mjeri zahtijevaju ljudsku prosudbu i rad ruku, poput poljoprivrede ili obrtništva, to nije točno. Od razvoja novih usjeva do osiguravanja pravovremene isporuke svježe hrane, primjena umjetne inteligencije u poljoprivredi bit će glavni adut u rješavanju globalne krize gladi, smatraju stručnjaci.
Tehnološki napredak pomaže da poljoprivreda bude otpornija na klimatske ekstreme, kojima sve češće svjedočimo. Pomaže i u optimizaciji poslovnih procesa, pa tako tehnologija već sada može odrediti koliko je vode ili gnojiva potrebno biljkama, dronovi mogu analizirati tlo, a roboti obavljati mužnju krave. Umjetna inteligencija pomaže i obrtnicima da brže i inovativnije kreiraju dizajne, prilagođavaju proizvode prema preferencijama kupaca, bolje upravljaju otpadom… Svi ovi primjeri jasno pokazuju da AI sve dublje ulazi u sva područja našeg života. Ona nas neće zamijeniti već pomoći da zajedno stvorimo učinkovitu i održivu budućnost, a da bi se to i ostvarilo, umjesto da joj se opiremo, trebamo je prihvatiti. Kako? Edukacijom i usvajanjem novih vještina!
Juraj Bilić, pomoćnik ravnatelja CARNET-a za umjetnu inteligenciju, također smatra da je poljoprivredni sektor vrlo perspektivan, odnosno da umjetna inteligencija uvelike može pospješiti rad poljoprivrednika te garantirati učinkovitost.
Predviđanje rizika
“Poljoprivrednik, primjerice, više neće morati gledati prognozu za cijelu županiju. Umjetna inteligencija mu, koristeći podatke sa senzora na njivi i satelita, daje hiper-lokaliziranu prognozu – predviđanje rizika od mraza ili potrebe za navodnjavanjem specifično za njegov komad zemlje. Već imamo dokazane primjene: kamere na prskalicama koje koriste umjetnu inteligenciju kako bi prepoznale i prskale samo korov, a ne zdravu biljku, što drastično smanjuje troškove. Imamo dronove koji analizom snimki otkrivaju žarišta bolesti prije nego što ih ljudsko oko uoči, ili umjetnu inteligenciju koja sluša zvuk traktora i predviđa kvar prije nego što se dogodi. No potpuna automatizacija ide tamo gdje je rizik nizak, pa tako mikro-sustav za navodnjavanje, primjerice, može sam donositi odluke unutar pravila koja je čovjek postavio, kaže Juraj Bilić, naglašavajući kako je ljudski faktor važniji što su potencijalne posljedice veće.
Drugim riječima, strojevi nas neće zamijeniti, što se u javnosti često može čuti. Umjesto toga, poslovi (osobito oni koji uključuju ljudski kontakt) promijenit će se i nadograditi novim alatima. Kako bismo mogli ići ukorak s vremenom, bez obzira u kojem području radimo, najvažnija je edukacija. Svjestan važnosti stalnog učenja i rada na sebi, HT je pokrenuo nacionalni program besplatnih AI edukacija o umjetnoj inteligenciji na hrvatskom jeziku, kako bi svatko u Hrvatskoj imao priliku razumjeti i koristiti AI. Oni vjeruju kako tehnologija mora biti inkluzivna te su, upravo na tim temeljima, i kreirali program „AI ti to možeš“. Program se sastoji od 12 kratkih informativno-edukativnih videa u kojima Toni Milun na jednostavan način daje niz praktičnih primjera korištenja alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji te interaktivnih webinara za one koji žele znati više, a koji su nastali u suradnji s HalPetom. Vrijednost programa je 700 eura po osobi, ali ga HT omogućava besplatno svim građanima Hrvatske koji se pridruže Magenta Moments platformi.
“Ključno je da pojedinci i poslovna zajednica iskoriste puni potencijal umjetne inteligencije, jer to nije samo tehnološka tema, već snažno gospodarsko pitanje te važan izvor konkurentske prednosti, koja počinje ulaganjem u znanje i primjernom u svim industrijama i sektorima. HT i Combis pritom imaju dvostruku ulogu – razvoj i primjenu specijaliziranih AI rješenja prilagođenih potrebama hrvatskih tvrtki i javnog sektora, od glasovnih i chatbot asistenata preko cloud rješenja do smart city i sigurnosnih rješenja”, kaže Marijana Bačić, članica Uprave i glavna operativna direktorica za poslovne korisnike, napominjući kako HT time gradi ekosustav koji omogućava hrvatskim kompanijama i društvu da iskoriste prilike koje umjetna inteligencija pruža te budu spremni za tržišne izazove sadašnjosti i budućnosti.
Odličan pomoć čovjeku
Kako to, doista, izgleda u praksi otkrili su u OPG-u Agro Puškarić, gdje od digitalnih automatiziranih sustava već koriste navigaciju za sve radne strojeve, koja ima preciznost od dva centimetra, čime se olakšava rad strojara, ali i sprječavaju gubici repromaterijala te radnog vremena strojeva i ljudi. Automatizirana je i gnojidba, kao i zaštita usjeva. Strojar, naime, zada vrijednosti hranjiva ili zaštitnih sredstava koja želi primijeniti, a radni stroj sam dozira temeljem prikupljenih digitaliziranih informacija. Također, na temelju informacija koje prikupi meteorološka stanica u OPG-u Agro Puškarić dobivaju i preporuke za optimalnu zaštitu usjeva od bolesti.
“Ako postojeća tehnološka rješenja nazovemo umjetnom inteligencijom, onda možemo reći da ona prije svega značajno olakšavaju rad i postizanje željenih ciljeva u proizvodnji te smanjuju mogućnost za pogreške uzrokovane ljudskim faktorom. Međutim, one su i dalje (i uvijek će biti) samo pomoć čovjeku: voditelju proizvodnje ili strojaru/operativcu na terenu. Sva senzorika i automatika u tako složenim uvjetima kakvi su u poljoprivrednoj proizvodnji ne mogu pouzdano raditi bez prisustva čovjeka, kako zbog mogućih nepredviđenih situacija, tako i zbog kvarova”, kaže u OPG-u Agro Puškarić.
Za lijep suživot čovjeka i tehnologije ključni su međusobna suradnja i učenje jednih od drugih – AI alati istrenirani su na velikoj količini podataka kojima čovjek daje kontekst i vrednuje ih, dok sama osoba, korisnik, mora ići ukorak s vremenom i novim tehnologijama kako bi opstao.
Nakon besplatnih licenci za Perplexity Pro svima u Hrvatskoj, integracije pametnog asistenta u aplikaciju Moj Telekom i razvoja AI rješenja za poslovne korisnike, program “AI ti to možeš” korak je više prema izgradnji ekosustava dostupnog svima. Da su građani otvoreni prema umjetnoj inteligenciji, ali da im treba i edukacija, pokazalo je HT-ovo nacionalno istraživanje o stavovima i navikama korištenja alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji u kojem su sudjelovali hrvatski građani u dobi od 16 do 65 godina. Njih čak 45 % pokazalo je otvorenost i pozitivan stav prema umjetnoj inteligenciji, no samo ih 12 % te alate koristi svakodnevno (najviše njih, 34 %, koristi ih nekoliko puta mjesečno). Zanimljivo je i to kako 76 % ispitanika smatra da bi edukaciju o umjetnoj inteligenciji trebalo uvesti u osnovne škole.
Kao vodeći stručnjak u području digitalne transformacije i umjetne inteligencije u obrazovanju, koji je i pokrenuo pilot-projekt e-Škole i tako postavio temelje digitalne transformacije hrvatskih škola, Juraj Bilić smatra da nije toliko važno u kojoj će dobi djeca početi učiti o umjetnoj inteligenciji, već da je ključno inzistirati na razvoju njihovih vještina kritičkog razmišljanja kako bi znali kvalitetno procijeniti sadržaj koji im umjetna inteligencija nudi.
Izazovi AI-ja
Na pitanje ima li umjetna inteligencija mana, ovaj stručnjak iz svog kuta djelovanja kaže:
“Naravno da ima, u krajnjoj liniji generativna umjetna inteligencija je produkt gotovo cjelokupne digitalizirane pisane misli, a tu ima svega. Usto, generativni modeli po svojoj prirodi, "haluciniraju", iako smatram da je točnije reći konfabuliraju, što znači da mogu generirati činjenično potpuno ili djelomično netočan sadržaj, ali ga prezentirati s visokom razinom samouvjerenosti. To stvara izravan rizik od pretjeranog pouzdavanja u generirani sadržaj, što je opasno, posebno u obrazovanju. Drugo, što smatram ključnim, ti modeli nisu vrijednosno neutralni. Oni su trenirani na golemim količinama internetskog teksta te stoga nasljeđuju i često pojačavaju sve predrasude, stereotipe i svjetonazore koji su imanentni podacima. Oni su, u suštini, ideološka preslika našeg nesavršenog digitalnog svijeta, ali i kreatora modela, odnosno onoga tko ih trenira i razvija”, kaže Juraj Bilić, napominjući kako obrazovni sustav, kroz cjeloživotno učenje, treba omogućiti učenje, usavršavanje i dublje razumijevanje generativne umjetne inteligencije. CARNET tako, otkriva, priprema edukacije za roditelje učenika koje će se provesti tijekom ove školske godine.
Inače, HT-ovom edukativnom projektu “AI ti to možeš” prethodilo je istraživanje koje je iskristaliziralo četiri tipa korisnika umjetne inteligencije: oprezne promatrače, snalažljive praktičare, AI avanturiste i AI entuzijaste. Svatko tko želi saznati kojem tipu pripada, može ispuniti kratki kviz dostupan na stranicama HT-a.
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskim Telekomom.
Otvori KEKS Pay
