Danas obilježavamo Svjetski dan kave, a inicijativa je pokrenuta 2015. od strane Međunarodne organizacije za kavu (ICO), s ciljem slavljenja bogate tradicije ovog napitka, ali i podizanja svijesti o izazovima s kojima se suočavaju milijuni malih proizvođača diljem svijeta. U Hrvatskoj, gdje je prva kavana otvorena davne 1748. godine u Zagrebu, ispijanje kave ima kultni status i predstavlja nezaobilazan dio društvenog života. Za više od 80% Hrvata starijih od 15 godina, dan započinje upravo šalicom kave, a ritual ispijanja u kafićima, gdje prosječno provedu i do pet sati tjedno, često je važniji od samog napitka. Bilo da je riječ o espressu, kavi s mlijekom, macchiatu, cappuccinu ili bijeloj kavi, kava je sinonim za pauzu, razgovor i druženje.
Koliko je kava duboko ukorijenjena u hrvatsku svakodnevicu, najbolje potvrđuju podaci o potrošnji. Iako se brojke mijenjaju, one konstantno pokazuju visoku razinu konzumacije. Primjerice, 2010. i 2015. godine potrošnja se kretala oko stabilnih 5,1 kilograma po stanovniku godišnje. Do 2016. godine zabilježen je blagi porast na 5,3 kilograma, da bi se do 2019. godine ta brojka popela na gotovo 6 kilograma po glavi stanovnika. Današnje procjene, ovisno o izvoru, govore o potrošnji između 5 i čak 8 kilograma kave po osobi, što Hrvatsku svrstava među ozbiljne kavopije i potvrđuje da je ljubav prema ovom napitku otporna na sve izazove – osim, možda, na onaj cjenovni.
Mnogi se s nostalgijom sjećaju 2010. godine, kada je Franckova "ciglica" mljevene kave stajala oko 2,20 eura, a cijene u kafićima bile su godinama gotovo zamrznute, s tek povremenim najavama poskupljenja. Desetljeće kasnije, 2020. godine, već se osjetio prvi val poskupljenja. Ispijanje kave u zagrebačkom kafiću koštalo je oko 2 eura, dok je pakiranje Franck mljevene kave od 400 grama imalo redovnu cijenu od približno 4,39 eura. U to vrijeme, to se činilo kao značajan iznos, no bio je to tek uvod u cjenovni rast koji će uslijediti.
Prosječna cijena kave u kafićima diljem Hrvatske danas je premašila prag od 2 eura i sada iznosi 2,14 eura. Kava s mlijekom, najpopularniji napitak, često je i osjetno skuplja, pogotovo nakon što su cijene početkom godine porasle za minimalno 15 centi. Analitičari predviđaju da bi veliki macchiato u Zagrebu uskoro mogao doseći cijenu i do četiri eura. Paralelno, cijene u trgovinama doslovno su eksplodirale. Isto pakiranje Franckove kave od 400 grama, koje je 2020. koštalo 4,39 eura, sada stoji nevjerojatnih 8,29 eura, što predstavlja rast od čak 89,33%. Sličan trend prate i drugi popularni brendovi; pakiranje Anamaria kave od 500 grama ovisno o trgovini kreće se od 5,55 do 11,79 eura, dok staklenka instant kave Nescafé Gold (190g) doseže cijenu i do 16,79 eura, ovisno o trgovini u kojoj se prodaje
Na svjetskoj razini, cijene sirove kave na burzama dosegnule su u veljači ove godine povijesni maksimum, s godišnjim povećanjem od vrtoglavih 120%. Glavni krivci za to su iznimno loši urodi u Brazilu i Vijetnamu, ključnim svjetskim proizvođačima, čija je proizvodnja pogođena nepovoljnim vremenskim uvjetima. To je drastično smanjilo ponudu na tržištu u trenutku kada potražnja ne jenjava. Dodatni pritisak na cijene stvaraju i opća inflacija koja poskupljuje sve aspekte proizvodnje, kao i globalni trgovinski ratovi koji kompliciraju i poskupljuju transport i logistiku od plantaže do šalice.
Dok se u susjednoj Italiji ili Sloveniji, zemljama s jednako snažnom kulturom ispijanja kave, porezi na kavu kreću oko 9 do 9,5 posto, u Hrvatskoj oni prelaze 30 posto. Ovakvo porezno opterećenje djeluje kao multiplikator na ionako visoke uvozne cijene, čineći konačni proizvod znatno skupljim nego što bi trebao biti. Analitičari stoga upozoravaju da, s obzirom na kombinaciju nepovoljnih globalnih kretanja i visokog domaćeg poreznog opterećenja, trend rasta cijena vjerojatno neće uskoro stati.
Otvori KEKS Pay
Neka košta 100 eura šalica kave. Ne mogu ugostitelji toliko dignut cijenu koliko ih ja mogu bojkotirat.