Jedna su od prijetnji europskoj sigurnosti mladi koji postaju nasilni i radikalizirani. Stoga će prevencija radikalizacije mladih biti jedno od glavnih polja djelatnosti Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u ovoj godini austrijskog predsjedanja tom institucijom, kazao je jučer austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz (30).
Džihadisti povratnici
Ima oko 10.000 osoba iz 57 zemalja OESS-a koje su pristupile ISIL-u i kao teroristički ratnici ubijanjem, silovanjima i nasiljem nastoje uništiti vjerske manjine i sve što ne drže dijelom svoje „religije“ u Siriji, Iraku, Libiji i drugdje. Ti teroristi zatim se vraćaju u države iz kojih su otišli ratovati pa postaju opasnost za sigurnost, ali se postavlja i pitanje zašto odlaze, zašto i kako na njih utječe teroristička propaganda.
Kurz zbog toga kaže kako treba to istražiti i sučeliti se sa stvarima zbog kojih dolazi do radikalizacije mladih.
– Čuti što kažu mladi jedan je od osnovnih elemenata u prevenciji radikalizacije – kazao je Kurz i najavio organiziranje četiriju regionalnih radionica, i to u zapadnoj Europi, crnomorskoj regiji, središnjoj Aziji i zapadnom Balkanu, na temu radikalizacije mladih. Sudjelovanje mladih na tim savjetovanjima trebalo bi pridonijeti pronalasku novih pristupa tom problemu.
– Ideje koje će se čuti bit će čvrsta baza za daljnji rad unutar OESS-a – kaže Kurz i najavljuje da će se tijekom austrijskog predsjedanja OESS-om pokrenuti projekt koji će mladima omogućiti suočavanje s radikalizacijom u njihovim društvima.
Kurz pripada generaciji koja nije živjela tijekom hladnog rata kada su pitanja europske sigurnosti bila drugačija i kada je nastala ova organizacija, najprije kao Konferencija o europskoj sigurnosti i suradnji (KESS) održana u Helsinkiju 1973. upravo za suočavanje s opasnošću od ratova među blokovima. Za Europu i raspad blokova važan je bio i Helsinški sporazum iz 1975. sklopljen među 35 zemalja.
Tim sporazum jamčila se nepovredivost granica, na čemu je tada inzistirao Sovjetski Savez, uključujući i granicu između Istočne i Zapadne Njemačke. Moskva je držala kako je time zajamčena sovjetska dominacija nad socijalističkim državama u istočnoj Europi. No SSSR je prihvatio i poštovanje ljudskih prava, a upravo se na tom pitanju raspao sovjetski imperij. Pao je Berlinski zid pa je, prema tome, pala i granica koja je dijelila Njemačku.
Inovativni odgovori
Kurz kaže kako je imao privilegij živjeti u toj novoj Europi, koja je bila sve otvorenija, uživala slobode i mir, kao i pravnoj državi u demokratskom sustavu. A sve to, kako je rekao, zahvaljujući upravo OESS-u. Današnji izazovi koji stoje pred OESS-om su kompleksniji i isprepleteniji pa i “naši odgovori moraju biti isto tako kompletni”, drži Kurz.
Odgovori moraju biti globalni, odnosno ne samo unutardržavni, a i metodologija treba biti drugačija i uključiti sve društvene elemente. Jedino tako će se pronaći inovativni odgovori na probleme današnjice.
OESS ima instrumente, drži Kurz, za davanje značajnog doprinosa sigurnosti i stabilnosti cijelog prostora. Potrebno je mladima dati više mogućnosti, veće pravo na riječ unutar OESS-a.
>> Unatoč smjeni u Washingtonu, NATO ostaje na Balkanu
Nije li jednostavnije zakonom zabraniti ekstremistička učenje islama - selafizam i vahabizam na isti način kao npr. fašizam i nacizam... A ne dodavati još birokracije koja neće nikome služiti, osim političarima koji će si njome pravdati i skidati odgovornost da nisu nista napravili po pitanju radikalizacije?