IZNENAĐUJUĆI PODACI

Objavljeni rezultati o higijenskim navikama Europljana. Jedna država je šokirala, a evo gdje se nalazi Hrvatska

Solin: Učenici nižih razreda s veseljem se vratili u školu
Ivo Cagalj/PIXSELL
17.01.2025.
u 08:08

Bosna i Hercegovina prednjači s 96 posto građana koji redovito peru ruke, a Hrvatska je sa 70 posto u sredini

Nedavno istraživanje objavljeno na platformi Statista donosi zanimljive i pomalo iznenađujuće rezultate o higijenskim navikama Europljana, osobito u vezi s pranjem ruku nakon korištenja toaleta. Iako se pranje ruku često smatra osnovnim korakom osobne higijene i prevencije širenja bolesti, podaci otkrivaju velike razlike među europskim zemljama u učestalosti pranja ruku i općem shvaćanju važnosti ove prakse.

Francuzi i Španjolci pri dnu

Prema istraživanju, Bosna i Hercegovina prednjači s 96% građana koji redovito peru ruke sapunom nakon korištenja toaleta, što je najviši postotak u Europi. Odmah iza nje nalazi se Turska, u kojoj čak 94% stanovništva redovito prakticira ovu higijensku naviku. Rumunjska, Kosovo i Portugal dijele jednako visok rezultat od 85%, dok u Srbiji ruke pere 83 posto ljudi. S druge strane, Nizozemska bilježi najniži postotak, u toj zemlji samo polovina stanovništva pere ruke nakon toaleta, što je izazvalo iznenađenje s obzirom na opću razvijenost zemlje. Francuska i Španjolska također imaju niske rezultate, s oko 38%, odnosno 39% stanovnika koji ne peru ruke redovito.

Hrvatska se nalazi u sredini ljestvice, sa 70% stanovnika koji peru ruke nakon korištenja toaleta. Iako je ovaj rezultat solidan, postoji prostor za poboljšanje, osobito u sklopu javnih kampanja i edukacije o važnosti higijene ruku. Pravilno pranje ruku dokazano smanjuje rizik od širenja mnogih zaraznih bolesti, uključujući proljev, respiratorne infekcije i gripu. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ističe da je pranje ruku sapunom jedna od najučinkovitijih mjera prevencije bolesti, čime se rizik od respiratornih infekcija može smanjiti za 20%, a rizik od proljeva i do 50%.

Povijest pranja ruku kao higijenske mjere seže u 19. stoljeće. Mađarski liječnik Ignaz Semmelweis prvi je uočio povezanost između higijene ruku i smanjenja smrtnosti u rodilištima. Njegov rad, iako u početku ignoriran, postavio je temelje za suvremene higijenske standarde. Danas se pranje ruku smatra osnovnim javnozdravstvenim alatom, no istraživanja pokazuju da svijest o važnosti ove navike i dalje nije jednaka u svim dijelovima svijeta.

Jedan od ključnih faktora koji utječe na higijenske navike je dostupnost vode i sapuna. Iako su higijenski resursi široko dostupni u Europi, razlike u stopama pranja ruku ukazuju na važnost obrazovanja i kulturnih normi. Na primjer, zapadnoeuropske zemlje poput Francuske i Nizozemske imaju niže stope pranja ruku unatoč visokom životnom standardu, dok istočnoeuropske zemlje poput Srbije i Bosne i Hercegovine bilježe znatno više stope.

Pranje ruku ima velik utjecaj na globalno zdravlje. UNICEF procjenjuje da bi redovito pranje ruku sapunom moglo spriječiti smrt 1,5 milijuna djece godišnje od bolesti povezanih s lošom higijenom. Zanimljivo je da pandemija COVID-19 nije samo osvijestila važnost ove navike, već je dovela i do znatnog povećanja njezine učestalosti. Istraživanja su pokazala da je u prvim mjesecima pandemije zabilježen porast higijenskih praksi, uključujući pranje ruku, u mnogim zemljama. Međutim, nakon povratka u rutinu, mnoge su zemlje zabilježile pad pridržavanja ove prakse.

Hrvatska, sa svojih 70%, i dalje se suočava s izazovima u podizanju svijesti o higijenskim praksama. Javnozdravstvene kampanje, osobito usmjerene na mlađe generacije, mogu igrati ključnu ulogu u povećanju tog postotka. Korištenje tehnologije, poput mobilnih aplikacija koje podsjećaju na pranje ruku, ili uvođenje senzora u javne prostore može dodatno pomoći u promoviranju higijenskih standarda.

Potrebna je edukacija

Važno je napomenuti da pravilno pranje ruku uključuje ne samo ispiranje ruku vodom već i korištenje sapuna te trljanje svih dijelova ruku najmanje 20 sekundi. WHO preporučuje temeljito pranje dlanova, nadlanica, područja između prstiju i ispod noktiju kako bi se osigurala učinkovitost. Ovaj jednostavan čin higijene može imati dalekosežne pozitivne učinke ne samo za pojedinca nego i za društvo u cjelini.

Ovo istraživanje podsjeća nas da pranje ruku, koliko god se činilo osnovnim, predstavlja jednu od najvažnijih navika za očuvanje zdravlja. Edukacija, dostupnost resursa i prilagodba kulturnim normama ključni su elementi za podizanje higijenskih standarda na globalnoj razini.

GALERIJA Evo koliko vaši prijatelji i susjedi zarađuju: Neki primaju i po 2800, a od ovih ljudi ne tražite da plate kavu

Solin: Učenici nižih razreda s veseljem se vratili u školu
1/14

Komentara 7

KA
Kaktušč
08:57 17.01.2025.

Uopće nije iznenađujuće. Kao i mnoge druge stvari, koje po prirodi stvari imaju logiku, pranje ruku je "nazadno, zaostalo, patrijahalno nametnuto i vodi u srednji vijek". Napredno i progresivno je po cijeli dan buljiti u ekran mobitela, zalijepiti se za cestu na što prometnijoj prometnici, prosvjedovati protiv industrije, plakati nad sudbinom komaraca dok istovremeno zagovaraš što više abortusa. Prati ruke nakon toaleta? To je nametnuto od bijelog heteroseksualnog muškarca, izvora svog zla na svijetu.

EJ
ejStef
10:15 17.01.2025.

BiH prva? Valjda se uračunava ona flaša pored WC-a u to...

ŠS
Štap sa glavom
10:51 17.01.2025.

Zna se zbog čega pobosni peru ruke. Nije red imati smeđe pod noktima.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije