Sve više istraživanja potvrđuje da naše svakodnevne navike mogu znatno utjecati na brzinu starenja i kvalitetu života u starijoj dobi. Napredak u znanosti otvara vrata strategijama koje mogu produljiti zdrav i ispunjen životni vijek. Posljednjih desetljeća znanstvenici su identificirali ključne mehanizme starenja na molekularnoj razini. Hrvatski institut za javno zdravstvo ističe da se starenje može promatrati kao postupno nakupljanje oštećenja u stanicama i tkivima. Međutim, ovo oštećenje nije jednako kod svih ljudi - neki stare brže, a neki sporije.
Novo područje istraživanja fokusira se na razliku između biološke i kronološke dobi. Znanstvenici su razvili ‘satove starenja’ koji mogu mjeriti stvarnu biološku starost osobe - neovisno o godinama na osobnoj iskaznici. Ova otkrića pokazuju da različiti organi mogu starjeti različitim brzinama unutar istog tijela.
Posebno su zanimljiva iskustva ljudi koji su doživjeli 100 i više godina. Maria Moreira iz Portugala, koja je doživjela 116 godina, pripisuje svoju dugovječnost svakodnevnoj konzumaciji maslinovog ulja i čaši crnog vina. Japanka Kane Tanaka, koja je živjela 119 godina, svakodnevno je pila zeleni čaj i jela ribu, uz redovito rješavanje matematičkih zadataka.
Jeanne Calment iz Francuske, koja je držala rekord najduljeg životnog vijeka od 122 godine, konzumirala je maslinovo ulje, čokoladu i vino u umjerenim količinama. Također je vozila bicikl do svoje 100. godine. Među živućim stogodišnjacima posebno je zanimljiv Juan Vicente Pérez iz Venezuele (114 godina), koji svakodnevno jede kukuruznu kašu, grah i slatki krumpir, a potpuno izbjegava alkohol i cigarete.
Sister André iz Francuske, koja je živjela do 118 godina, uživala je u čaši vina svaki dan i maloj količini čokolade, dok je izbjegavala procesiranu hranu. Emma Morano iz Italije doživjela je 117 godina svaki dan konzumirajući svaki sirova jaja i kekse, a izbjegavala je meso.
Istraživanja pokazuju da smanjenje dnevnog unosa kalorija za samo 12,5% može značajno usporiti biološko starenje. To je ekvivalent smanjenju od 250 kalorija dnevno - otprilike količini jednog peciva. Važno je napomenuti da se radi o umjerenom smanjenju uz održavanje unosa svih potrebnih nutrijenata.
Stručnjaci s Medicinskog fakulteta u Zagrebu nazivaju redovitu tjelesnu aktivnost ‘najboljim prirodnim lijekom za dugovječnost’. Preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene aerobne aktivnosti tjedno, uz vježbe snage za održavanje mišićne mase.
Nove terapije
Terapija krvlju mladih osoba: Revolucionarno istraživanje pokazuje da određeni proteini iz krvi mladih organizama mogu imati pomlađujući učinak na starije organizme. Posebno je zanimljiv protein TIMP2, koji pokazuje obećavajuće rezultate u poboljšanju kognitivnih funkcija.
Genetske intervencije: Znanstvenici su identificirali genetske varijante koje mogu zaštititi od dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Ova otkrića otvaraju put prema potencijalnim genskim terapijama za usporavanje starenja.
Savjeti za zdravo starenje:
- Održavajte uravnoteženu prehranu bogatu antioksidansima
- Budite fizički aktivni svaki dan
- Osigurajte 7-8 sati kvalitetnog sna
- Održavajte jake društvene veze
- Redovito kontrolirajte zdravlje
- Izbjegavajte štetne navike poput pušenja
Znanstvenici predviđaju da bismo u sljedećih nekoliko desetljeća mogli razviti učinkovite intervencije za usporavanje biološkog starenja. Međutim, važno je napomenuti da cilj nije samo produljiti život, već prvenstveno povećati broj godina provedenih u dobrom zdravlju.
Iako još uvijek nemamo ‘čarobnu pilulu’ za zaustavljanje starenja, kombinacija zdravih životnih navika i novih znanstvenih spoznaja može nam pomoći da živimo dulje i kvalitetnije. Ključ je u ravnoteži između korištenja najnovijih znanstvenih dostignuća i održavanja dokazano korisnih životnih navika.
Žena priznala: 'Sa 74 godine sam u najboljoj formi života iako svake večeri jedem kekse i popijem bocu vina'
Znači da postanem vampirica, ali da gledam da je mlad.