Oko 6,5 milijuna tekućih računa u Ujedinjenom Kraljevstvu ima više od 10.000 funti što znači da taj novac stoji na računu bez ikakve kamate i gubi vrijednost. Stručnjaci upozoravaju da i svi koji na tekućem imaju više od 1.000 funti zapravo polako, ali sigurno gube novac.
Kako prenosi Ladbible, glavni razlog je inflacija. Samo 0,04 posto tekućih računa u Ujedinjenom Kraljevstvu ima kamatnu stopu od četiri posto ili više, dakle dovoljno da barem donekle prati poskupljenja. Većina računa nudi ili simboličnu kamatu ili baš ništa, pa inflacija pojede sve. Primjer je vrlo jednostavan: ako je inflacija 3,8 posto, 10.000 funti na računu bez kamate u godini dana izgubi oko 380 funti stvarne vrijednosti.
Derek Sprawling, šef odjela za novac u Springu, objasnio je da tekući račun nije mjesto za ozbiljnu štednju, nego alat za svakodnevnu potrošnju. Usporedio ga je s digitalnim novčanikom: praktičan je za plaćanje računa, kartično plaćanje i svakodnevne troškove, ali nije pametno da na njemu dugo stoji velika količina novca. “Ne biste u džepu nosili 2.500 funti u gotovini u supermarket, pa zašto biste taj iznos držali ‘parkiran’ na tekućem računu?”, poentirao je.
Prema njegovom savjetu, idealno je na tekućem računu držati okvirno između 500 i 1.000 funti iznad iznosa koji vam treba za račune i osnovne troškove, kao neku vrstu sigurnosnog jastuka. Sve preko toga, kaže, trebalo bi “raditi za vas negdje drugdje” – primjerice na štednim računima s kamatom ili u drugim oblicima štednje i ulaganja. Na papiru, iznos na računu stoji isti, ali njegova kupovna moć polako se smanjuje. Zato kao ključan korak navodi – promjenu računa ili banke kad naiđete na bolju kamatnu stopu. Ljude potiče da malo “pronjuškaju” po ponudi, usporede uvjete i pronađu ono što odgovara njihovim navikama i toleranciji na rizik.
Na popularnoj stranici MoneySavingExpert, koju vodi Martin Lewis, trenutno se kao jedni od boljih “easy access” štednih računa u Velikoj Britaniji izdvajaju oni banaka Monument i Chase, s kamatama malo iznad 4,5 posto. To su računi na koje možete uplaćivati i s kojih možete podizati novac, uz relativno lagan pristup sredstvima. Sprawling ipak upozorava da “lak pristup” ne znači uvijek isto – neki računi ograničavaju broj isplata ili imaju druga pravila, pa prije otvaranja računa treba dobro pročitati uvjete. Za one koji ne žele zaključati novac na dulje razdoblje i boje se da će im biti “zarobljen”, postoje štedni računi na kojima se novac može slobodno uplati i podizati, a ipak nude barem neku kamatu.
Kao praktičan savjet, Sprawling navodi tjedno budžetiranje. Kaže da mnogima odgovara sustav u kojem jednom tjedno nadopune tekući račun iznosom koji im treba za troškove, umjesto da stalno drže velike iznose na njemu. Na taj način novac iznad toga može biti prebačen na štednju, umjesto da ga inflacija polako nagriza. Najvažnije je znati koliko vam uistinu treba pri ruci, taj iznos držati lako dostupnim, a ostatak prebaciti na račune ili proizvode koji barem pokušavaju pratiti inflaciju. Tek kad je novac smješten na pravo mjesto, prestaje raditi protiv vas i počinje, barem polako, raditi za vas.
Držanje novca u banci, nije bez rizika i sigurno donosi određeni financijski gubitak, ali to svejedno nije razlog za ulazak u kockarnicu koja mami većim profitom. Sva ulaganja u različite vrijednosne papire, osim u neke kao što su trezorski zapisi, znače upravo to, ulazak u kockarnicu