Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Vujčić objasnio zašto u krizi zaposlenost nije pala i kod koga smo se zadužili

Dva su razloga zašto nezaposlenost nije kao za vrijeme krize 2010. Prvi razlog su potpore, drugi jer se kriza smatra prolaznom
02. ožujka 2021. u 23:20 2 komentara 1277 prikaza
Zagreb: Nakon završetka godišnjeg brifinga HNB-a, guverner Boris Vujčić obratio se medijima
Foto: Robert Anic/PIXSELL

Hrvatska bilježi golemi pad BDP-a, no on se u stvarnom životu, u broju nezaposlenih, gotovo uopće ne osjeća. Kako to da u ovoj krizi nemamo pad nezaposlenosti do 400.000 ljudi, kao što je to bio slučaj u krizi od 2010. do 2012., pojasnio je guverner HNB-a Boris Vujčić gostujući u RTL Direktu

'NEDOSTAJALO MI JE OVO' Neki su jedva dočekali otvaranje terasa: Tri mjeseca nismo bile skupa na kavi!

- Dva su razloga. Prvi su potpore. U prosincu smo imali 180.000 ljudi na potporama za zaposlenost. Drugi je to da se ipak ova kriza smatra privremenom i prolaznom, jednim šokom koji će se jako brzo ispraviti kada nestane pandemija. Kada stane i kada ćemo se ponovno moći kretati, kada će te usluge proraditi. Ljudi ne gube poslove kao što su ih gubili u prošloj krizi kad je bilo jasno da će to trajati duže i da je to trajni pad potražnje - kazao je Vujčić.

Dodao je i da 9 milijardi kuna potpora kojima se premijer hvali dolaze iz duga koji su financirale centralne banke. Što se tiče štednje Hrvata, ona je jako narasla.

- Jako je narasla, 13,8 milijardi kuna. No to nije čudno jer tijekom ove godine praktički su dohoci vrlo malo pali, plaće su čak prosječne nešto rasle zadnjih godinu dana. A ljudi su manje trošili. Imali smo 15 milijardi manje potrošnje, 13,8 milijardi rast štednje. Znači, ono što ne potrošite vi uštedite - pojašnjava.

Na pitanje koliko je novaca naštampano da bi se države mogle zadužiti, odgovara:

- Jako puno novaca je naštampala Europska središnja banka, 7 tisuća milijardi eura bilance je naštampala Europska središnja banka, 2300 milijardi eura. To su zilijarde, to su tisuće milijarda. To je velikim dijelom otišlo u ono što zovemo depozitom banaka, koji je 3500 milijardi eura, gotovo 30 posto BDP-a. Nikad nismo imali ništa slično to je sve u bankama - kazao je, dodajući da Europska središnja banka može tako izdržati još dugo jer se novac stvara niotkuda. 

KORONAKRIZA Tko je i kako profitirao u lockdownu? Evo koja industrija bilježi rast, a nije povezana s internetom

Što se tiče pada BDP-a, kaže da nas to uvijek treba brinuti jer tiskanje novca ne može riješiti problem.

- To je samo sredstvo razmjene. Neće proizvesti mikrofon, ovu kravatu – novac je tu za lakše transakcije.

No ističe da što duže traje ovakav sustav, to je manje efikasno u utjecaju na gospodarstvo.

- U ovom trenutku u Hrvatskoj nemamo toliki rizik inflacije, ali rizik je rast smanjivanje javnog duga.

Ali ministar financija će reći drugačije?

- To je zbog tiskanja novca. Trošak servisiranja duga je znatno niži. Kamatna stopa nam je niža za svaki dug.

Usprkos svim tim milijardama banke su objavile da su prepolovile dobit, znači li to da su prestali vraćati kredite?

- Ne radi se o portfelju banaka, mi što vidimo to su krediti koji dolaze u probleme s vraćanjem na preko 23 posto. To je gotovo svaki četvrti kredit koji se ne servisira kako bi trebao. S druge strane, kamatne stope su bitno pale.

 

>> Pogledajte i ovaj video: Nizozemci su najveći neradnici! Pogledajte u kojim zemljama se radi najmanje

Josip Stanišić
KRENULO GA
Odbio je Hrvatsku i pozive iz Lijepe Naše, a sada je u Njemačkoj doživio veliku čast
Financijska pismenost
NOVA PARADIGMA
Financijska pismenost sve prepoznatija kao ključna životna vještina današnjice
  • Kvaka:

    Onda samo štampajte KUNE!

  • fefellerunt:

    a ja neobrazavan mislio da su razlozi jer je preko 300 000 ljudi otišlo raditi u druge države, jer više od pola ukupnog broja zaposlenih čine zaposleni na državnom koritu koji su u pravilu nedodirljivi , osim onih koji su ... prikaži još! su došli bezveze , jer se povećao broj umirovljenika za nekoliko desetaka tisuća ,a naravno onda i zbog subvencija grani znanja - birtijama i apartmandžijama, ipak smo mi država znanja .