Svjetski mediji pomno prate dubrovačku borbu protiv prekomjernog turizma, problema koji je ovaj grad doveo do točke pucanja. Popularnost potaknuta serijom "Igra prijestolja", koja ga je pretvorila u globalno prepoznatljiv "King's Landing", zajedno s najezdom kruzera i jeftinih letova, stvorila je paradoksalnu situaciju: grad koji živi od turizma počeo je umirati pod njegovim pritiskom. U špici sezone, omjer posjetitelja i stanovnika dosezao je nevjerojatnih 27 naprama 1, ulice su postajale neprohodne, a autentični duh grada polako je nestajao. Situacija je postala toliko alarmantna da je UNESCO zaprijetio oduzimanjem statusa zaštićene svjetske baštine, što je bio poziv na hitno djelovanje, piše BBC.
Odgovor gradske uprave, na čelu s gradonačelnikom Matom Frankovićem, bio je odlučan i sveobuhvatan. Pod okriljem inicijative "Poštujmo Grad" (Respect the City), Dubrovnik je krenuo u implementaciju niza mjera s ciljem uspostavljanja održive ravnoteže između turističke industrije i kvalitete života lokalnog stanovništva. Filozofija se u potpunosti promijenila: fokus se s pukog brojanja noćenja i profita prebacio na kvalitetu iskustva, kako za posjetitelje, tako i za one koji Dubrovnik zovu svojim domom. Grad je odlučio odbaciti model masovnog turizma koji, kako je Franković izjavio, na kraju postaje "igra u kojoj svi gube", te se okrenuti strategiji u kojoj je "manje zapravo više".
Konkretni koraci usmjereni su na najveće izvore gužvi. Dnevni broj kruzera koji mogu pristati u luku ograničen je na samo dva, uz obvezu da u destinaciji ostanu najmanje osam sati. Time se putnicima omogućuje da bez žurbe istraže grad i njegovu okolicu, a istovremeno se sprječavaju nagli valovi tisuća posjetitelja koji bi u samo nekoliko sati zagušili povijesnu jezgru. Jedna od najznačajnijih najavljenih promjena odnosi se na gradske zidine, najposjećeniju gradsku atrakciju. Od 2026. godine, ulazak će biti moguć isključivo uz unaprijed rezerviran termin putem Dubrovnik Passa, što će omogućiti ravnomjerniju raspodjelu posjetitelja tijekom dana i spriječiti stvaranje nepodnošljivih gužvi.
Možda i najvažniji dio strategije odnosi se na borbu protiv "disneyfikacije" i demografskog odumiranja Starog grada, piše BBC. Broj stalnih stanovnika unutar zidina pao je s 5000 iz 1991. na današnjih jedva 1500, jer su se obiteljski domovi masovno pretvarali u apartmane za kratkoročni najam. Kako bi preokrenuo taj negativni trend, Grad je počeo otkupljivati nekretnine koje zatim po povoljnim cijenama iznajmljuje mladim obiteljima. Simboličan, ali iznimno snažan potez bio je i otvaranje osnovne škole u jednoj od povijesnih palača, čime se djeci i životu ponovno dalo središnje mjesto u srcu grada. U tijeku je i revizija broja apartmana, restorana i suvenirnica kako bi se njihov broj uskladio s održivim kapacitetima.
Kako bi se smanjio pritisak na povijesnu jezgru, grad aktivno radi na disperziji turističke ponude. Projekti poput prenamjene stare tvornice TUP u Gružu u moderan kulturni centar s radionicama, studijima i prostorima za događanja, te festival "Ljeto u Gružu", imaju za cilj privući posjetitelje u druge, manje poznate dijelove grada. Istovremeno, unutar samih zidina poduzimaju se mjere za oslobađanje javnog prostora. Broj stolova i stolica ispred ugostiteljskih objekata na Stradunu smanjen je za 30 posto, a broj suvenirnica na javnim površinama reduciran je za čak 80 posto. Uvode se i inovativna rješenja za smanjenje buke, poput obveze korištenja audio vodiča za veće turističke grupe te planiranog sustava dostave prtljage koji bi eliminirao iritantan zvuk kotačića kofera na kamenim ulicama.
Dubrovački pristup, iako hvaljen na međunarodnoj sceni kao model održivog upravljanja, nije bez kritičara. Dio lokalnih poduzetnika strahuje od pada prihoda, dok neki stanovnici smatraju da mjere nisu dovoljno stroge. Ipak, mnogi, uključujući lokalne vodiče i dugogodišnje stanovnike, već primjećuju pozitivne pomake i smanjenje gužvi u odnosu na razdoblje prije nekoliko godina. Gradonačelnik Franković priznaje da su potrebne teške odluke i strpljenje, ali je uvjeren da je ovo jedini put prema budućnosti u kojoj će Dubrovnik biti grad sretnih građana i zadovoljnih gostiju. Odbacivanjem logike beskonačnog rasta, Dubrovnik šalje snažnu poruku ostatku svijeta: kvaliteta života i očuvanje baštine moraju biti ispred kratkoročnog profita.
Ovo mjesto u Hrvatskoj proglašeno je najljepšim selom na svijetu. Jeste li ga posjetili?
Otvori KEKS Pay
To sto se desilo s Dubrovnikom izgleda malo previse neorganizirano. Praksa je da “Cruise” brodovi uplove u luku oko 6:30 i isplove oko 18:00. To smo vidjeli u Alaska, Karibsko otocje, Mexico, Bahamas i Hawaii. Obicno je jedan ili dva “cruise” broada. Puno srece s povratkom u normalu.