Bez obzira na to što inflacija usporava, Europska središnja banka zadržala je ključne kamatne stope na dosadašnjoj razini od visokih 4 do 4,75 posto jer nisu posve sigurni da imaju kontrolu nad inflacijom i rastom cijena. Bojazan da bi se pad inflacije mogao zaustaviti vezan je za rast plaća te utjecaj ratnih zbivanja na troškove energije i transporta. Tržišni analitičari vjeruju da bi prvo smanjenje kamata moglo nastupiti u lipnju te su se banke već počele ponašati u skladu s takvim očekivanjima.
"Spore na okidaču" kad se radilo o povećanju kamata na štednju, banke su već počele rezati štediše pa je svugdje u eurozoni prisutna pojava da su kamate na kratkotrajno oročenu štednju u razdoblju do šest mjeseci veće nego na dulja oročenja. Banke u Hrvatskoj kad je o tome riječ nisu nikakav izuzetak ni tri mjeseca nakon što su krenule s povećanjem kamata na štednju, sad ih već lagano smanjuju, tako da će od proljeća 2025. godine štednja u bankama donositi zanemarivih 0,02 posto.
od proljeća
Banke vraćaju kamatu na štednju na 0,02 posto
Povijesno povećanje plaća u javnom sektoru moglo bi dodatno pogurati rast cijena, no domaću potrošnju diže i puno novca iz sive zone, samo što se time nitko ne bavi niti u Hrvatskoj postoji ozbiljnije istraživanje koje se pokazalo razmjere sive ekonomije.
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
