Ministar Branko Bačić poručio je u srijedu, predstavljajući u Saboru konačni prijedlog Zakona o gradnji koji se od prvog do drugog čitanja nije sadržajno mijenjao, da se njime, što su ključne novosti, ubrzavaju postupci izdavanja građevinskih dozvola, olakšava i digitalizira procedura.
"Polazišna osnova zakona je stvaranje suvremenog, pojednostavljenog i transparentnijeg zakonodavnog okvira koji će unaprijediti postupke izdavanja dozvola, povećati sigurnost gradnje, osnažiti odgovornost svih sudionika, potaknuti digitalizaciju i profesionalizaciju graditeljskog sektora", poručio je potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Bačić. U odnosu na prvo čitanje, izmjene Zakona upućene u drugo saborsko čitanje su minimalne, uglavnom nomotehničke, dodao je te naglasio kako se Zakon ne donosi ad hoc, nego je pripreman od 2023. godine.
Podsjetio je kako će njime olakšati procedure i ubrzati rokovi za izdavanje građevinskih i uporabnih dozvola za višestambene zgrade, kao i za manje složene zgrade bruto površine do 400, odnosno 600 metara kvadratnih - obiteljske kuće i poljoprivredne zgrade. Po novome, za manje složene zgrade investitor više neće trebati uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole priložiti glavni projekt već samo idejni, a glavni će biti dužan priložiti prije početka gradnje. "Odgovornost će biti na onome tko je izradio idejno rješenje, a koje mora biti usuglašeno s prostorno-planskim dokumentima", kazao je Bačić.
Uvodi se i obveza izrade izvedbenog projekta za sve građevine, osim za manje složene zgrade. Upravo će se kroz obvezu izrade izvedbenog projekta osigurati kvaliteta građenja, što do sada nije bio slučaj, poručio je ministar odgovarajući na replike zastupnika. Ključna novost je potpuna digitalizacija pa će kroz sustav eDozvola projektant moći samostalno, elektroničkim putem, ishoditi sve potrebne uvjete priključenja, kako bi mogao ishoditi građevinsku dozvolu. Rok važenja građevinske dozvole produžuje se na 6 godina bez upravnog postupka ako ju izdaje lokalna jedinica, odnosno na 8 godina ako ju izdaje Ministarstvo. "Uvodimo među prvima u Europi BIM model koji povezuje projektante, investitore i izvođače u zajednički digitalni 3D model, čime se povećava apsolutna točnost i učinkovitost gradnje", poručio je Bačić.
Bačić: Zakon podiže kvalitetu građenja, traži veću odgovornost svih u tom procesu
Novost je i obveza izrade plana održavanja zgrada i drugih građevina prije izdavanja uporabne dozvole, a propisuje se i veća odgovornost sudionika u gradnji i posljedice u slučaju neizvršavanja obveza, kao i u slučaju nepostupanja ili kašnjenja pravnih tijela.
"Prosjek potrebnih dana za ishođenje građevinskih dozvola je oko 200 dana, to je dugačak period, jedan razlog je što smo imali kompliciraniju proceduru, drugi što imamo i kronični nedostatak službenika u upravnim tijelima. Sada to mijenjamo i olakšavamo kroz digitalizaciju", rekao je odgovarajući nezavisnom Josipu Jurčeviću hoće li se novim zakonom smanjiti broj zaposlenika budući da se rasterećuju javne institucije koje su do sada obavljale taj posao.
Zastupnica Možemo! Dušica Radojčić upitala ga je može li potvrditi da će rok za izdavanje građevinske dozvole od strane upravnog tijela zaista biti 30 dana nakon što je projektant prikupio svu dokumentaciju. Ministar je kazao da je prema temeljnom Zakonu o općem upravnom postupku propisano da je upravno tijelo dužno donijeti rješenje u roku 60 dana, ali da, obzirom da se sada pojednostavljuju postupci i smanjuje potrebna dokumentacija, vjeruje kako se to može odraditi i u 30 dana.
"Propisali smo 30 dana za tijela koja izdaju uvjete priključenja i posebne uvjete otkad preko platforme eDozvola dobiju zahtjev projektanta da im izda te dokumente. To bi se trebalo dogoditi u 30 dana, ali još uvijek ostaje 30 jer je temeljni zakon za rješavanje Zakon o općem upravnom postupku. Dakle, 60 dana za izdavanje, ali ja vjerujem da to može brže", rekao je. S opaskom SDP-ove Ane Puž Kukuljan da se u zakonu vidi samo skraćivanje rokova i pojednostavljenje procedure, ali ne i jača inspekcija, stroža kontrola, a niti veća odgovornost onih koji potpisuju dozvole i izrađuju same projekte, ministar se nije složio.
"Ovaj Zakon podiže kvalitetu građenja, traži veću odgovornost svih u tom procesu, od projektanata, tako i izvođača radova koji je dužan na kraju, a prije ishođenja uporabne dozvole dostaviti izjavu da su svi radovi izvedeni sukladno izvedbenom projektu i pravilima struke, čime se doprinosi sigurnosti izgradnje te zgrade. Uz to smo prošle godine donijeli Zakon o upravljanju i održavanju zgrada gdje smo propisali da zajednice stanara donose planove održavanja zgrada kako ne bi bile godinama zapuštene", rekao je.
Oporba: Ubrzava se izdavanje građevinske dozvole, ali ne i proces gradnje
Dalibor Paus (IDS) i Marin Živković (Možemo!) ustvrdili su kako se ubrzava izdavanje građevinske dozvole, ali ne i proces gradnje. "Problem je i što će mešetar zemljištem, koji će na temelju idejnog projekta dobiti građevinsku dozvolu, prodajom zemljišta dizati cijenu tog zemljišta. Ta odredba je nepotrebna za poštenog investitora koji tu misli izgraditi svoju kuću, a ovako će pomoći mešetarima", ocijenio je Paus.
"Ubrzali smo ishođenje građevinske dozvole, a do početka radova ima dovoljno vremena za izraditi glavni projekt. Danas, prema trenutnom zakonu, za manje izmjene glavnog projekta morate mijenjati građevinsku dozvolu, a na ovaj način, ako mijenjate glavni projekt i ostajete u osnovnim postavkama građevinske dozvole idejnog projekta, ne trebate mijenjati građevinsku dozvolu i na taj način značajno smanjujemo troškove, skraćujemo postupak, ubrzavamo postupak i omogućavamo jednostavniju gradnju, što je daleko pogodnije za naše sugrađane", istaknuo je Bačić.
Na pitanja Anke Mrak Taritaš (GLAS) i Predraga Štromara (HNS) o značaju inspekcije, ministar je najavio kako se uvodi platforma eProstorna inspekcija putem koje će građevinska inspekcija, komunalni redari i tijela koja izdaju dozvole moći stalno pratiti promjene u prostoru, "što će značajno smanjiti bespravnu gradnju".
Jelenu Miloš (Možemo) zanimalo je kako se misli suzbiti bespravna gradnja kad se, ustanovila je, investitorima isplati nezakonito graditi obzirom da najmom objekta mogu višestruko zaraditi u odnosu na malu naknadu od 4000 eura kazne koja je propisana ovim zakonom. "Imamo Zakon o građevinskoj inspekciji, tamo su kazne koje su preko 30.000 eura u startu. Ovdje još dodatno propisujemo kaznu u trenutku građevinske dozvole, a Zakon o građevinskoj inspekciji kažnjava nelegalnu gradnju u kontinuitetu", rekao je ministar.
Na opasku Marijane Puljak (Centar) da se ništa nije napravilo po pitanju obveze minimalne komunalne infrastrukture prilikom gradnje zgrada koje se, kazala je, grade i uz kozje puteve, ministar je rekao kako se lokacijska dozvola u svim slučajevima temelji na lokacijskim uvjetima koji proizlaze iz prostornog plana. "To nije na volju nekog službenika koji izdaje građevinsku dozvolu, nego sukladno prostornom planu", izjavio je.
SDP-ovi zastupnici upitali su ga solarne elektrane u Zaboku. "Rekli ste da je Krapinsko-zagorska županija kriva za izdavanje dozvole, da li ih je Ministarstvo poništilo", upitali su. "Mi smo u nadzoru utvrdili da je županijski upravni odjel povrijedio zakon i zatražili smo obnovu postupka za dio izdanih dozvola. Dakle, izdana je lokacijska dozvola, nezadovoljne stranke zatražile su obnovu postupka, što je nadležni županijski odjel odbio, pa je Ministarstvo donijelo rješenje da se poništi to rješenje i da se krene u obnovu", rekao je Bačić.
Otvori KEKS Pay
