Ponuda Nacionalnog parka "Plitvička jezera" desetljećima je bila prepoznatljiva po plitvičkoj štrudli. Žene iz Mukinja, Poljanka, Rastovače, Smoljanca i Jezerca na katolički Uskrs iznose štrudlu i prodaju je do početka listopada. Prodavačice su još za bivše države dobile ime "babe kolačare", među kojima ima 25-godišnjakinja, ali i 80-godišnjakinja, žena koje su u tom poslu više od pola stoljeća. Desetljećima vode svoju borbu za legaliziranjem prodaje, tražeći da im se odobre posebna mjesta i sagrade štandovi za prodaju. Bivši su ih sudovi sudili, ali i podržavali, današnja vlast i zakon grubo ih protjeruju s Plitvica.
Baba kolačara danas je četrdesetak, a u svojoj nemoći pred slovom zakona i inspekcijom u petak nam ispričaše svoju tužnu priču bojeći se za nestanak autohtonog proizvoda koji je umjesto zabrane zaslužio, kažu, zaštitu poput paškog sira i čipke, ličkoga krumpira, pršuta, masline i drugog.
- Najmlađa sam baba kolačara i u ovom poslu oko šest godina premda sam, da tako kažem, stažirala od svoje desete godine. Na Uskrs nisam iznosila kolače zbog pismene zabrane. Kako sam nezaposlena, ovo mi je uz suprugovu invalidsku vojnu mirovinu bio dodatni izvor zarade, no na žalost, protekli Uskrs umjesto radosti donio nam je tugu - priča Dijana Mlinarić iz Mukinja.
- Kućnom radinošću proizvodnjom i prodajom plitvičke štrudle bavim se od 1997. godine i ne mogu vjerovati da je to trajna zabrana. Sanitarna inspekcija nikada s nama i našim proizvodima nije imala problema. Parku nismo konkurencija, jedino ako našim protjerivanjem ne žele početi praviti plitvičku štrudlu - dodaje Zorka Svetić, također iz Mukinja.
S glavne ceste skrećemo kraj Koranskog mosta prema Poljanku, a loša turistička cesta vodi nas na obalu jezera Kozjaka. Nedaleko od pristaništa, unatoč zabrani, zatičemo Nevenku Bićanić.
- Dvadeset godina pečem i prodajem štrudlu od višnje, maka, jabuke, oraha i sira, te tako prehranjujem obitelj i ovdje me nije dognalo dobro nego zlo. Rekla sam ljudima iz Parka da odavde idem samo silom, a ne milom, i neka me kazne ako im je do toga! Parku dnevno štand plaćamo 10 kuna, pa to ispadne da mi poduzeću za sezonu donesemo oko 50.000 kuna, za koje nam nisu kadri godinama popraviti krov ili tezgu. Pogledajte na što to nalikuje - jada se gospođa Bićanić.
U povratku smo bili na "babljem" sastanku u kući Kate Špoljarić i uvjerili se da žene skrivaju recept "kao zmija noge" jer se prenosi s koljena na koljeno, o čemu nam priča najstarija baba kolačara, Mande Luketić, kojoj je 75 godina i koja tradiciju plitvičke štrudle održava više od pola stoljeća.
- Ovo još nisam doživila i zato ću stati na čelo prosvida kako bi zaštitila našu prepoznatljivost i muku. Vidite, nešto morate znati. Da bi nam se priključila mlađa osoba, u narodu mora biti poznata kao čista i uredna te vrijedna žena jer se uz kućne i poljoprivredne poslove nije lako dizati oko tri sata, peći štrudlu i iznositi je na štand. Pričaju o higijeni, a ne znaju da imamo potvrde o zdravlju te da se peče koliko treba i mogući višak ne završava drugi dan kod turista. Pitate što oni misle o štrudli? To pitajte Ivicu Račana, Petera Galbraita, Williama Montgomeryja, Nikicu Valentića, Milku Planinc, Špiru Guberinu, Alku Vujicu i druge, a ne zaboravite da su je kušali Ante Pavelić, Josip Broz i Franjo Tuđman - vraća se u "zlatna vremena" baba Mande, čije riječi potvrđuju Danica Bićanić (r. 1933.), Anka Špoljarić (r. 1932.), Lucija Špoljarić (r. 1933.) i Jovanka Matovina (r. 1943.).
Zaključke sastanka prenijela nam je Gordana Radaković tvrdeći da će angažirati odvjetnika, osnovati udrugu te se obratiti županu, predsjedniku Županijske skupštine i drugima jer plitvička štrudla treba zaštitu koju joj može pružiti samo država promjenom spornih zakonskih odredaba iz 1997. godine.
- U parku smo postali nepoželjni iako od ovoga preživljava stotinjak članova naše obitelji, a kao znak revolta 8. travnja, na Dan Nacionalnog parka, svoje štrudle iznijet ćemo na prodajna mjesta i besplatno ih dijeliti putnicima i namjernicima kako bismo upozorile na problem i pomoć koja nam treba - zaključuje gospođa Radaković.
Željko Mataija
Otvori KEKS Pay
