Američka vojska proširila je svoju kampanju protiv droge izvodeći kasno u utorak napad u Pacifiku na brod za koji je sumnjala da prevozi drogu, rekao je u srijedu Reutersu američki dužnosnik. Koliko je poznato, taj je napad prva američka operacija u Pacifiku otkad je Trumpova administracija počela ofenzivu protiv trgovine drogom, što je dovelo do najmanje sedam napada u karipskom području i dramatično podiglo napetosti s Venezuelom i Kolumbijom.
Dužnosnik koji je želio govoriti pod uvjetom anonimnosti, nije dao nikakve pojedinosti osim da je na brodu u trenutku napada bilo sedam ljudi za koje se sumnja da su krijumčari. Pentagon nije odmah odgovorio na zahtjev za komentarom.
Najnoviji napad događa se u kontekstu gomilanja američke vojske na Karibima, što uključuje razarače s navođenim raketama, borbene zrakoplove F-35, nuklearnu podmornicu i oko 6500 vojnika. Pravni stručnjaci postavljaju pitanje zbog čega napade provodi američka vojska umjesto Obalne straže koja je glavna američka agencija za provođenje pomorskog zakona, te zašto se ne poduzimaju drugi napori za zaustavljanje pošiljki prije pribjegavanja smrtonosnim napadima.
Prošli tjedan Reuters je izvijestio da su dva navodna trgovca drogom preživjela američki vojni napad na Karibima. Spašeni su i prevezeni na ratni brod američke mornarice prije nego što su vraćeni u svoje matične zemlje Kolumbiju i Ekvador. U napadima na Karibima poginulo je najmanje 32 ljudi, ali Trumpova administracija pružila je dosad malo detalja, primjerice koliko su droge plovila prevozila ili kakve konkretne dokaze je imala da brodovi prevoze drogu.
Otvori KEKS Pay
Konvencija UN protiv nezakonite trgovine opojnim drogama (Beč, 1988) Ova konvencija detaljno uređuje međunarodnu saradnju na moru: • Član 17.: ako država ima opravdane razloge da vjeruje da brod na otvorenom moru koji plovi pod zastavom druge države učestvuje u u švercu droga, može zatražiti dozvolu od države zastave da: • presretne brod, • izvrši pretres, • istraži i, ako se potvrdi šverc, zaplijeni drogu i uhapsi posadu. • Država zastave mora brzo odgovoriti (odobriti ili odbiti), jer se radi o hitnim situacijama.