Prijedlog zakona kojim bi se banke natjerale da izvansudski vrate dužnicima ono što je već presuđeno odlukama Vrhovnog suda o ništetnosti promjenjive kamatne stope i valutne klauzule u CHF uputio je saborski zastupnik Snage Goran Aleksić premijeru
Andreju Plenkoviću.
Zakon se odnosi na 125 tisuća dužnika koji su ugovarali kredite u CHF u razdoblju od 10. rujna 2003. do 31. prosinca 2008., ali i sve ostale potrošače koji su ugovarali kredite s promjenjivom kamatnom stopom prije 10. siječnja 2013., znači i one s eurskim i kunskim zaduženjima, kojima bi banke bile dužne poslati prijedlog sporazuma o obeštećenju kojim bi im isplatile preplaćene iznose uz pripadajuće zatezne kamate. Odnosi se to i na klijente s konvertiranim kreditima jer konverzijom nije postignuto vraćanje u stanje kao da nikad nije bilo valutne klauzule u CHF i kao da im nikad nije rasla kamatna stopa u odnosu na
početno ugovorenu, na prijevremeno otplaćene i otkazane kredite, a i 30-ak tisuća sudskih postupaka koji su u tijeku mogli bi okončati sporazumom.
- Zakon je utemeljen na sadašnjim shvaćanjima županijskih sudova i Vrhovnoga suda RH, ali ako dođe do promjene u smislu da se utvrdi ništetnost CHF ugovora, primjena zakona ne sprečava da se novom tužbom ostvari dodatno obeštećenje – precizira Aleksić.
Iako već postoji praksa Suda EU, najviši hrvatski sudovi dosad nijedan CHF ugovor nisu proglasili ništetnim – o tome će tek odlučivati.
Sporazum potrošači ne bi bili dužni prihvatiti, ako smatraju da sudskim putem imaju pravo dobiti drukčiju vrstu obeštećenja ili veći iznos, s obzirom da bi, prije ponude sporazuma, vjerovnik morao izraditi izračun preplate. Izračun bi morao obuhvatiti i sve naknade i davanja koje je potrošač platio tijekom otplate kredita, uvećane za zatezne kamate, kao i zatezne kamate uslijed kašnjenja u otplati kredita koje je dužnik plaćao u razdoblju povećanog tečaja i kamatne stope.
Ako su u kredit uključeni jamci i sudužnici, prijedlog sporazuma banke bi morale poslati i njima, u dijelu u kojem su oni otplaćivali kredit, ako je do toga došlo.
Potrošači bi, temeljem ovog zakona, imali pravo tražiti povrat preplaćenoga u roku od godinu dana nakon njegova stupanja na snagu, a banke im ne bi smjele postavljati dodatne uvjete ili derogirati njihova druga prava. Vjerovnici bi bili dužni sporazum ponuditi klijentima u roku od 120 dana od stupanja zakona na snagu, a potrošači bi imali rok od 60 dana za prIhvaćanje sporazuma. Po prihvatu sporazuma rok za isplatu preplaćenoga iznosio bi 30 dana. Ako bi se sporazum sklopio s dužnicima koji su protiv banke već pokrenuli spor, sporazum bi obuhvatio i sve sudske troškove potrošača nastale do tog dana.
Predviđene su i novčane kazne od 200 tisuća do milijun kuna za banke ako ne bi postupile u skladu sa zakonom te kazne za odgovorne osobe u bankama od 10 tisuća do 50 tisuća kuna. Na potezu je premijer pred kojim su dva prijedloga zakona – ovaj od Aleksića i drugi, građanske inicijative Lex Franak koja traži ništetnost ugovora u CHF-u.
Pogledajte video: EU izbori - sučeljavanje Miriam Kervatin i Goran Aleksić
Ako je vrhovni sud i eu sud rekao svoje zakonodavac mora to prihvatiti