Više je osoba ozlijeđeno u masovnom napadu bespilotnim letjelicama na ukrajinsku crnomorsku luku Odesu. Zabilježeno je dvadesetak eksplozija u noći s četvrtka na petak, a gađana je i infrastruktura te stambene zgrade. Vojni analitičar Oleksandr Kovalenko izjavio je za Reuters da se radi o jednom od najmasovnijih napada na Odesu otkako je Rusija napala Ukrajinu u veljači 2022. godine, a jučer se, tvrdi, koristila novom taktikom, s dronovima koji su letjeli na većim visinama nego inače i većom brzinom, kako bi pokušali izbjeći ukrajinsku protuzračnu obranu.
Sporazum o metalima
Kremlj je objavio da je naredba predsjednika Vladimira Putina o obustavi napada na energetsku infrastrukturu u Ukrajini, koju je dogovorio tijekom telefonskog razgovora s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i dalje na snazi, no Kijev tvrdi da Moskva uporno krši taj dogovor, ne samo u Odesi, nego i u Zaporižju, pa je zatražio jači diplomatski pritisak na Putina i postroženje sankcija. Ističe da je ruska vojska lansirala više od 200 dronova. - Očekujemo stvarni pritisak na Rusiju od Sjedinjenih Država, Europe i svih naših partnera. To je ono što će omogućiti da diplomacija proradi - poručio je Zelenski koji je jučer sastao s predsjednikom Češke Petrom Pavelom, koji je bio u Odesi u vrijeme ruskog napada.
Rusko ministarstvo obrane jučer je optužilo Ukrajinu da je raznijela plinsku postaju kod grada Sudže, u blizini granice, prilikom povlačenju njezine vojske iz ruske regije Kursk, no Kijev te optužbe odbacuje i tvrdi da Rusija lažima intenzivira kampanju diskreditacije Ukrajine. Ruske snage same su digle objekt u zrak kao provokaciju, tvrde Ukrajinci.
Trumpova administracija traži nove uvjete za pristup američkih tvrtki ključnim mineralima i energetskim resursima u Ukrajini, dodatno povećavajući svoje gospodarske zahtjeve prema Kijevu. Washington želi da Kijev pristane na precizne odredbe o tome tko će imati vlasništvo i kontrolu nad zajedničkim investicijskim fondom, a SAD bi mogao tražiti i pravo vlasništva nad drugim važnim gospodarskim resursima, uključujući ukrajinske nuklearne elektrane. - Vrlo smo blizu potpisivanja sporazuma o rijetkim metalima s Ukrajinom – rekao je Trump.
U slučaju da Putin odbije prekinuti rat ili nastavi odugovlačiti, Trumpu će trebati "plan B" u Ukrajini, smatra bivši predsjednik Ukrajine i čelnik oporbene stranke Europska solidarnost Petro Porošenko. Takav "plan B", piše njemački Focus, uključivao bi više oružja za Ukrajinu, strože sankcije Rusiji, obnovu transatlantskog jedinstva, financijsku potporu i mogućnost da Ukrajina uđe u NATO. Bez toga, Ukrajini prijeti još veća katastrofa.
Belgijski premijer Bart De Wever, kako je prenio Politico, izjavio je nakon sastanka čelnika EU u Bruxellesu da bi zapljena oko 200 milijardi eura zamrznute ruske imovine bila "čin rata" i "rizik za cjelokupni svjetski financijski sustav" koji bi izazvao "osvetu Moskve". Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Španjolske, sve su sklonije ideji da zaplijene rusku imovinu i da se taj novac iskoristiti za jačanje ukrajinske obrane.
Problemi u Pentagonu
I dok u Ukrajini traju borbe, u SAD-u Trumpov savjetnik Elon Musk otvoreno je zaprijetio zaposlenicima Pentagona nakon što je New York Times objavio da je Pentagon planirao brifirati Muska o planovima američke vojske za eventualni rat koji bi mogao izbiti s Kinom. "Kina se neće niti spominjati niti će se o njoj raspravljati", napisao je Trump i dodao da je priča potpuno neistinita. Musk je naveo da se raduje kaznenom progonu zaposlenika Pentagona koji "zlonamjerno odaju lažne informacije NYT-u".
FOTO 'Vatrena kugla' iznad Kurska: Ruski plinovod prema Europi oštećen u napadu
otkud mu plan B, kad nije uspio složiti niti plan A..hehehe