Europa se suočava s "Trumpovim zamorom" nakon niza poteza američkog predsjednika Donalda Trumpa koji su destabilizirali odnose sa saveznicima i zakomplicirali situaciju u Ukrajini. Nakon što je Trump razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i najavio inicijativu za kraj rata, Europska unija pokušala je izboriti mjesto za pregovaračkim stolom, ali bez uspjeha.
Uslijedile su burne reakcije – Trump je javno kritizirao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i javno ga prozvao “diktatorom”, kritizirao je i EU zbog pristupa krajnje desnim strankama pa najavio i novi val carina, piše POLITICO.
Na kraju su SAD i Ukrajina popravili svoj narušeni odnos, dogovoreno je 30-dnevno primirje, ali Putin je u tome odbio sudjelovati.
Štoviše, postavio je niz, činilo se, nemogućih uvjeta, uz minimalno obećanje da neće napadati “energetsku infrastrukturu”. Potom je odmah pokrenuo novo bombardiranje ukrajinskih gradova uz pomoć stotina dronova i projektila. Bijela kuća na to nije reagirala.
Sljedećeg dana Trump je razgovarao sa Zelenskim u onome što je opisao kao “vrlo dobar telefonski razgovor” koji je trajao oko sat vremena.
VEZANI ČLANCI:
Zelenski je lidere EU obavijestio o razgovorima s Trumpom, ali odbio Putinove zahtjeve za neutralnošću Ukrajine. Europski lideri okupili su se jučer u Bruxellesu kako bi ponovno raspravljali o načinima podrške Ukrajini (i obrani samih sebe) dok SAD postupno smanjuje svoju sigurnosnu prisutnost u regiji. EU se sve više osjeća isključeno iz ključnih odluka te raspravlja o vlastitim sigurnosnim planovima – uključujući sporni prijedlog o 150 milijardi eura zajmova za obrambene investicije, koje bi isključile američko i britansko oružje.
Suradnja EU i Ujedinjenog Kraljevstva također zapinje i to zbog ribolova. U službenim zaključcima summita istaknuta je potreba za “hitnošću” u jačanju domaće obrane. Čelnici su pozvali na “nastavak rada na relevantnim opcijama financiranja.” No nisu svi uvjereni u plan za novu shemu zajmova od 150 milijardi eura za potporu obrambenim ulaganjima zemalja EU u opremu proizvedenu unutar Unije. Jedan prijedlog glavne diplomatkinje EU Kaje Kallas, da se Ukrajini ove godine dobrovoljno osigura do 40 milijardi eura vojne pomoći, gotovo je propao. U Bruxellesu dužnosnici kažu da je rješenje da britanski premijer Keir Starmer potpiše sveobuhvatan obrambeno-sigurnosni sporazum s EU na planiranom summitu u svibnju. No za neke u EU postoji još jedna prepreka: prema diplomatima iz određenih obalnih zemalja, taj sporazum također mora uključivati nova rješenja oko prava na ribolov. Dakle, budućnost europske obrambene suradnje mogla bi opet zapeti — zbog klasičnog brexitskog spora oko ribe.
Bilo kako bilo, Europljani sada shvaćaju da nikada neće biti uključeni u mirovne pregovore koje Trump planira i čini se da neće moći nadomjestiti američku vojnu pomoć Kijevu, bez obzira na želje Kaje Kallas. Dok SAD smanjuje angažman u regiji, europski lideri, uključujući francuskog predsjednika Macrona i britanskog premijera Starmera, pokušavaju organizirati mirovne snage. No sve još visi o krhkom "ako" – ako dođe do mirovnog sporazuma. U međuvremenu, u Washingtonu, Trump ostaje miran dok Putin nastavlja bombardirati Ukrajinu.
>>FOTO Putin ima 14 jasnih meta: Kada bi doista posegnula za nuklearnim oružjem, Rusija bi prvo gađala ove lokacije>>
Otvori KEKS Pay
EU se srećom probudila...loše za ruse, ali loše i za USA jer za par godina EU će potpuno prekinuti svaku ovisnost o USA, kao i o ruskim energentima (to je gotovo riješeno) te postati važan svjetski igrač