Naslovnica Vijesti Hrvatska

Svinjska kuga doći će nam iz Mađarske, s turistima

Lovačko društvo Srndać organiziralo je lov na divlje svinje i druge štetočine na kojem je bila i reporterska ekipa Večernjeg lista
18. veljače 2019. u 22:44 11 komentara 2590 prikaza
Lovačko društvo Srndać
Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/10

Potjerana lavežom lovačkih pasa, nekoliko metara ispred lovaca u trku je izašla veća krmača divlje svinje s četvero svoje mladunčadi, još u tzv. pidžamama. U strahu: pogleda jednog lovca, nastavi trk i zastane pokraj drugoga dvadesetak metara dalje. Mladunčad preskoči kanal pa i ona za njima ode u šumu.

crna svinja KOD ŠKABRNJE Otvorili vatru na skupinu crnih svinja, kasnije su vidjeli kakvu su grešku napravili

Bez da je itko od lovaca ispalio metak, unatoč naredbi Ministarstva poljoprivrede da se i krmače s mladima ili bez njih mogu odstrijeliti u bilo koje doba godine. Naredba je donesena kako bi se spriječilo širenje afričke svinjske kuge, koja u Hrvatskoj još nije zabilježena, a kojom se propisuje smanjenje populacije divlje svinje ispod biološkog minimuma.

Pogledajte video veprova u bijegu:

Divlje svinje riješili lani

Dakle, iako je uobičajeni lovostaj na krmače divlje svinje i iako se zna da će mladunčad bez majke sigurno uginuti, lovci u Hrvatskoj danas imaju pravo, štoviše lovačka društva zbog naredbe čak i obvezu, da odstrijele krmače, no u subotnjem lovu u Banovoj Jarugi to ipak nije bio slučaj.

Lovačko društvo Srndać iz Banove Jaruge, osnovano 1947. godine, populaciju krmača svelo je ispod propisanog minimuma za svoje lovište još lani, kada su zatražili dodatne kvote za odstrel divljih svinja zbog velikih šteta koje su one učinile na poljoprivrednim površinama, smještenima unutar gotovo sedam tisuća hektara površine lovišta kojima ovo društvo upravlja.

Lovačko društvo Srndać | Autor : Nikola Cutuk/PIXSELL Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL

No i unatoč tom lanjskom dodatnom izlovu, osim krmača, u ovom lovištu još nije dosegnut onaj propisani minimum za ostale kategorije divljih svinja – veprove, nazime i prasad. Tako da je 200 lovaca okupljenih na tradicionalnom godišnjem lovu na štetočine, tj. lisice i čagljeve, moglo pucati i na njih. Epilog ovog lova bilo je sedam odstrijeljenih lisica, dva čaglja i nijedna divlja svinja, a snimke lovaca pokazuju da su šume Moslavine prepune divljači.

O naredbi Ministarstva poljoprivrede lovci imaju svoja mišljenja. Svi se slažu da moraju poštovati naredbe Ministarstva, i kao pojedinci i kao društvo kojima su propisane kvote odstrela temeljem utvrđenog matičnog fonda svinja. Taj se fond divljih svinja sada mora svesti na ispod 50 posto. I za to nema praktički nikakvog ograničenja, pa se smije i u noćni lov, čak i u lov termovizijom.

– Sve ono zbog čega bi lovac, da ga uhvate s time, ostao bez oružja i dozvole i što je najveći grijeh za lovca – sada je dopušteno kod izlova divljih svinja – kazuje nam jedan stariji lovac, kojem se takav način nikako ne uklapa u njegovu lovačku etiku. Svjesni su lovci da su se divlje svinje na nekim područjima namnožile i da štete poljoprivrednicima, no kršenje „lovačkih pravila“ u rješavanju tih problema baš ih i ne veseli.

– Ti sada non-stop možeš loviti veprove, i po noći, sada se mogu lovci muvati lovištima cijelo vrijeme sa psima, šteteći pri tome i drugim vrstama divljači koje treba ostaviti na miru u fazama parenja. Nije to dobro – dodaje nam jedan od domaćina. Razmišljaju i da se možda trebalo odrediti na kojim područjima treba provoditi ove mjere, a na kojima ne, jer negdje ima manjka divljih svinja u lovištima.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, najveći ostvareni odstrel divljih svinja je do sada, sukladno naredbi, u Bjelovarsko-bilogorskoj, Sisačko-moslavačkoj i još nekim županijama.

Divlja svinja pojačan nadzor Donosimo krizni plan protiv afričke svinjske kuge!

– Mi smo skoro već u toj propisanoj kvoti. Na lovozakupcima je sada da odluče hoće li ići i u dodatni odstrel, ali po meni, ako zaista nema velike opasnosti, onda ne bi trebalo ići u dodatno izlovljavanje divlje svinje – komentira Goran Haramija, viši lovni inspektor Ministarstva poljoprivrede. Ovaj Daruvarčanin sudjelovao je u lovu i nadzirao primjenu mjera protiv svinjske kuge. Osim propisanog izlova svinja, u svakom bi lovu trebale biti provedene i dezinfekcijske mjere nakon povratka s lovišta.

A nije slučajno da su baš Bjelovarska i Sisačka županija predvodnice izlova divljih svinja. Naime, dosta društava na području tih županija, koje su ravničarske i s mnogim poljoprivrednim površinama, već je prije tražio dozvole za dodatni odstrel svinja. Gotovo 80 posto društava iz Sisačko-moslavačke županije tako je već odradilo ovu naredbu Ministarstva, predsjednik Lovačkog društva Dežanovac Robert Rezler potvrđuje da je slična situacija i u susjednoj Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, dok je i sam domaćin lova blizu toga.

Lovačko društvo Srndać | Autor : Nikola Cutuk/PIXSELL Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL

– Lani smo dobar dio problema tog riješili, imali smo mnogo divljih svinja, tražili dodatni i redukcijski odstrel i sve smo po tome odstrijelili. Sveukupno smo imali 380.000 kuna štete na poljoprivrednim površinama, a nakon tog izlova nemamo ništa štete. To ipak pokazuje da je bitno voditi računa o populaciji divljači – kazuje Marijan Balaško, predsjednik Lovačkog društva Srndać iz Banove Jaruge. I on ističe primjer krmače s početka priče, mogli su je lovci ipak odstrijeliti, temeljem naredbe.

– Krmača s tako malim prascima išla bi na dušu svakome lovcu – dodaje Balaško koji sumnja da će ove mjere spasiti Hrvatsku od svinjske kuge.

Kopački rit prijedlog zakona o lovstvu Broj divljači u lovištima bit će poslovna tajna?!

Tužbe za lovačka društva

– Neće ona doći u Hrvatsku od lovaca, nisu lovci ugroza. Doći će ona cestovnim prometom iz pravca Mađarske, možda u turističkoj sezoni, taj je virus vrlo otporan – smatra ovaj iskusni lovac.

Vlado Kireta, predsjednik Lovačkog saveza Sisačko-moslavačke županije, upozorava kako afrička svinjska kuga nije šala. Ako se ona pojavi i proširi, nemate samo problem s divljim svinjama, uginut će i sve domaće, kaže. No očekuje da će, ako se kuga ne proširi, Ministarstvo ukinuti tu naredbu. Ističe i druge probleme s kojima se lovstvo susreće – a to su odštete od naleta vozila na divljač.

– Mislim da bi tu trebalo mijenjati zakonodavstvo. Ne treba toplu vodu izmišljati, nego prepisati uspješnu praksu iz zemalja EU. Najkvalitetnije bi bilo da bilo tko od vlasnika vozila ima mogućnost dodatnog osiguranja na nalet za životinju, bio to pas, jelen ili vepar, i tada vam vaše osiguranje to prizna. Ako to nemate, onda je to vaš problem. Nažalost, kod nas je najlakše tužiti lovačko društvo i dobiti odštetu od lovačkog društva, a divljač ne pripada lovačkom društvu nego je to blago države. Društva samo upravljaju tim blagom – kazuje Kireta koji upravlja Savezom koji broji ukupno 2700 lovaca. Dio njih bio je i na subotnjem lovu, a da je lovstvo dobra gospodarska grana, pokazuje i sudjelovanje gostiju iz Slovenije i Italije.

Pogledajte video: Gotovo je pao s kamiona, pogledajte tko mu je pružio 'ruku spasa'

Digitalna komora
JESTE LI ISPROBALI
HGK: Naša Digitalna komora sada nudi sve bitne informacije za pokretanje poslovanja