Kormorani ili veliki vranci ipak neće postati lovna divljač, potvrdili su iz Ministarstva poljoprivrede, nakon što su iz udruge Biom, Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode, te WWF-a Adria ovih dana upozorili kako bi zbog te odredbe u prijedlogu novog zakona o lovstvu, koji je prošao prvo saborsko čitanje, Hrvatska mogla snositi novčane kazne EU.
Iako nisu zaštićena vrsta ptica u nas, kormorane, naime, štiti Direktiva o pticama i bioraznolikosti. Stoga je sukladno EU regulativi, pronađeno rješenje po kojem bi ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša na temelju argumentiranog zahtjeva i vjerodostojnog izračuna šteta, moglo izdati rješenje o izlučivanju (odstrelu, op. a.) dijela populacije kormorana koje će za posljedicu imati smanjenje šteta, odgovaraju u Ministarstvu poljoprivrede.
– Prema studiji Fakulteta agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka štete od ribojednih ptica u slatkovodnim ribnjacima godišnje iznose između 55 i 60 milijuna kuna, od čega 70% štete načine kormorani. Temeljem podataka iz te studije, tražili smo od EK odobrenje za dodjelu državne potpore za navedene štete za naše subjekte u akvakulturi, što je i odobreno – tvrde iz Ministarstva.
No, hoće li to zadovoljiti zaštitare ptica koji tvrde kako na slatkovodnim ribnjacima nije moguće razlikovati pernatu “divljač” od zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta zbog čega na njima svake godine strada tri do četiri tisuće strogo zaštićenih ptica? Nitko, naime, ne može precizno reći koliko je među njima kormorana. Službene procjene govore o 12.000 (ribnjačari i o 40.000), a nakon što je lani doneseno rješenje o mogućem odstrelu 10% populacije, odnosno 1200 komada, zbog ranijeg gniježđenja, o čemu je dojavio jedan ornitolog, resorno je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike povuklo odluku o odstrelu. Pucanje u zrak i plašenje ptica, upozoravaju pak ribnjačari, “ne pali”, niti je moguća zaštita šaranskih ribnjaka od 10-300 ha mrežama. No iako se i u udruzi Biom slažu kako problem postoji, nedopustivo je, tvrdili su, da se lov na kormorane, koje se u godinu dana javne rasprave o zakonu nije ni spominjalo, naknadno uvrštava.
Mate Zec iz Bioma upozorava kako prijedlog novog zakona o lovstvu ne predviđa mogućnost kažnjavanja osoba koje love otrovnom olovnom sačmom na močvarnim područjima, kakva se mahom pronalazi u staništima u dolini Neretve. Hrvatska se međunarodnim ugovorima obvezala zabraniti lov olovnom sačmom. No događa se da zbog kontaminacije okoliša olovom i olovnim spojevima ptice i druge divlje životinje stradavaju od akutnog trovanja, a tako se kontaminira i riba u ribnjacima koja završava na stolovima građana, kaže on. No iz Ministarstva poljoprivrede odgovaraju kako su mehanizmi kontrole i kazne za prekršitelje regulirani propisima, a ne vide ništa sporno ni u tome što su prema predloženom zakonu podaci iz lovnogospodarskih planova poput podataka o brojčanom stanju divljači, prihrani, prirastu, odstrelu... tajni, odnosno “nisu javno dostupni zbog zaštite komercijalnih interesa fizičke ili pravne osobe, uključujući intelektualno vlasništvo“, kako optužuju iz Bioma.
– Riječ je o bitnim informacijama koji se tiču zajedničkog resursa koji pripada svim građanima RH, te čije pravo na pristup javnosti štite Ustav RH i međunarodni sporazumi, no javnosti su dostupni samo trivijalni podaci o smjernicama budućeg gospodarenja s divljači iz lovnogospodarskih planova – kaže Zec. Iz Tolušićeva ministarstva pak tvrde kako nije riječ o poslovnoj tajni te da su podaci sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama svima jednako dostupni na zahtjev.
Pogledajte video: Kako se vara kupce na tržnicama
