Naslovnica Vijesti Hrvatska

Čak 53 posto srednjoškolaca otišlo bi živjeti i raditi izvan RH

Najuspješniji učenici i oni iz matematičkih gimnazija najuvjereniji su da će 2037. godine živjeti izvan domovine
04. lipnja 2018. u 21:15 52 komentara 1324 prikaza
Srednjoškolci su optimistični u vezi budućnosti Europe, no vrlo su pesimistični kad je riječ o budućnosti Hrvatske
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/6

Najveće provedeno istraživanje, ono u kojem je sudjelovao 13.301 učenik iz 59 srednjih škola u Hrvatskoj, obuhvaćajući tako one u prvim, trećim i završnim razredima gimnazija i strukovnih škola, još je jednom odaslalo jasnu poruku vladajućima, ali i kreatorima obrazovnih politika: “Hrvatskoj je potreban radikalan zaokret”.

Boris Jokić Izmjena Zakona Jokić: Propala je reforma obrazovanja. Ministarstvo: Nije!

Naime, 53 posto srednjoškolaca koji su sudjelovali u istraživanju već sada smatra da je najpoželjnije mjesto za život i rad ono izvan Republike Hrvatske. Najuspješniji učenici najuvjereniji su da će 2037. godine živjeti izvan domovine, a promatrano samo među gimnazijalcima, tome se također najviše priklanjaju maturanti prirodoslovno-matematičkih gimnazija.

Analiza | Autor : Kristina Franić Foto: Kristina Franić

Iako je razvidno da je u generaciji ovih srednjoškolaca visoko obrazovanje postalo normativno očekivanje, toliko je kontradiktorno da je među srednjoškolcima niska razina informiranosti o prijelazu iz srednjeg u visoko obrazovanje, a u prilog srednjoškolcima ne ide ni činjenica da ne postoji sustavni pristup informiranju i savjetovanju učenika o upravljanju obrazovnim i profesionalnim odabirima.

Blaženka Divjak IZMJENE ZAKONA Izdvajanja za znanost će rasti, a povezat ćemo gospodarstvo i znanost

Optimistični su za Europu

Spomenuto istraživanje koje se provodilo od studenog do prosinca prošle godine upućuje na to da učenici imaju izrazitu razinu osobnog optimizma, relativno su optimistični u vezi budućnosti Europe u sljedećih 20 godina, no vrlo su pesimistični kad je riječ o budućnosti Hrvatske.

Naime, polovica učenika misli da će budućnost Hrvatske biti negativna ili vrlo negativna. Njih čak 55,1 posto na osobnoj razini u sljedećih dvadeset godina očekuje pozitivnu, a 31,4 posto srednjoškolaca vrlo pozitivnu budućnost.

Njih 81,3 posto koji su sudjelovali u istraživanju u budućnosti želi studirati, dvoumi se 14,8 posto učenika koji poručuju da odgovor na to pitanje još ne znaju, dok ih se tek 3,9 posto izjašnjava da ne želi studirati. Učenici završnih razreda strukovnih škola, njih 72,4 posto, želi nastaviti obrazovanje na visokoškolskoj instituciji, dok u gimnazijama u završnom razredu to žele gotovo svi – njih čak 97,4 posto.

Trenutačno je u edukaciji za eksperimentalnu fazu ‘Škole za život’ više od 3700 učitelja – kazala je ministrica Divjak Eksperimentalna nastava Već će u prvom razredu učiti štedjeti

– Iznimno me veseli što je ovo istraživanje pokazalo da su mladi u Hrvatskoj spremni učiti, da žele studirati, da prepoznaju važnost visokog obrazovanja te da s pozitivnim stavom gledaju prema svojoj budućnosti. To je golem kapital! I poziv svima nama – i akademskoj zajednici i donositeljima javnih politika – da im budemo oslonac, da čujemo njihov glas i da ga uvažimo – kazala je Jasmina Havranek, ravnateljica Agencije za znanosti i visoko obrazovanje na današnjem predstavljanju rezultata. Istraživanje je, naime, provodila Agencija u suradnji s Institutom za društvena istraživanja u Zagrebu, uz stručno vodstvo Borisa Jokića i Zrinke Ristić Dedić.

Kako su poručili, nakon dobivenih rezultata istraživanja izradit će se i preporuke za unapređenje obrazovnih praksi i politika vezanih uz informiranje i savjetovanje o upisima u visoko obrazovanje te o razvoju karijere na razini škole i cijelog sustava.

Ivan Đikić konferencija o obrazovanju Đikić: Divjak zagovara jednu političku opciju

Ne znaju svrhu mature

Srednjoškolci koji su sudjelovali u istraživanju iskazuju tek znanje o osnovnim elementima sustava ispita državne mature kojem će svi morati pristupiti, i jasno je – tek su djelomično upoznati sa svrhom tog ispita.

Nemaju, pokazuje to istraživanje, ni osnovna znanja o razlici stručnih i sveučilišnih studijskih programa ni o razlici između redovnog i izvanrednog studiranja.

No njih 73,4 posto slaže se da je bez završenog fakulteta teško naći dobar posao u Hrvatskoj, a takvu tezu negira njih 25,7 posto.

Blaženka Divjak Prosvjed GOOD: Ministrice, zašto ste odustali od reforme

Dapače 64,2 posto svih ispitanih smatra da je za kvalitetan život u Hrvatskoj potrebna fakultetska diploma, a čak 63,9 posto srednjoškolaca mišljenja je da su učitelji i nastavnici nedovoljno cijenjeni u Hrvatskoj. Više od polovice svih ispitanih učenika, njih 61,1 posto, unatoč ispitima državne mature misli da su za upis na fakultete u Hrvatskoj važnije druge stvari, poput snalažljivosti, osobnih veza, roditelja, nego što je za to potrebna sposobnost učenja.

Pri odabiru studijskog programa, kažu tako srednjoškolci, najvažniji su im osobni interesi, stjecanje praktičnih znanja i vještina, lakoća zapošljavanja, ali i mogućnost međunarodne mobilnosti.

Srednjoškolci su optimistični u vezi budućnosti Europe, no vrlo su pesimistični kad je riječ o budućnosti Hrvatske
1 / 24
Norijada
Divjak odgoj i obrazovanje Što donosi novi Zakon: Koji je veliki propust, a koje novosti čeka nastavnike i učenike

VIP izdvaja za Vas

  • dalibor.hren:

    Razumijem mlade, i da sam na njihovom mjestu, sljedeći ponedjeljak bio bih u Irskoj!

  • branko.mihalic1:

    Ovdje bez neke veze neće moći naći posao ili da im.je neko u nekoj stranci i ostaje im jedino put u inozemstvo ili će radit za 3000 kn

  • Avatar grom76
    grom76:

    Pa šta se drugo moglo očekivati.Normalno da će otićo jer se na vlasti smjenjuju HDZ ili SDP nezna se tko je gori od gorega.