Dosadašnji uvjeti poslovanja omogućili su financijsku stabilnost sektora, osobito u kriznim razdobljima, što je osiguralo opstanak brojnih poduzeća s visokim brojem zaposlenih i u ruralnim krajevima. Međutim, u narednom razdoblju potrebni su razvojni programi koji će generirati ulaganja u modernizaciju, inovacije i rast dodane vrijednosti s ciljem zadržavanja zaposlenosti te povećanja produktivnosti u funkciji opstanka industrije s obzirom na sve veće izazove globalne konkurentnosti. Istaknuo je to prof. dr. sc. Saša Drezgić, dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci i jedan od koautora studije "Položaj i mogućnosti unaprjeđenja drvno-prerađivačke industrije u RH", koja je jučer predstavljena u organizaciji HUP-a.
Drvno-prerađivačka industrija, čulo se na konferenciji, generira oko 1,4% BDP-a, zapošljava više od 30.000 radnika i značajno utječe na zapošljivost u ruralnim, brdskim i demografski osjetljivim područjima. Specifičnost sektora temelji se na domaćoj sirovinskoj osnovici, odnosno šumama kao resursu od posebnog interesa za RH, no u proteklom je razdoblju bilo isuviše 'nesuglasica' oko raspodjele sirovine, kojom gospodare Hrvatske šume, cijena koje se domaćoj industriji dižu u zadnji tren, a problem je i isplativost većine sirovine koja mu je na raspolaganju. Od svega 550 tisuća kubika hrasta može se napraviti kvalitetan finalni proizvod i ostvariti neka zarada. Od 700-800 tisuća kubika bukve nema nikakve zarade, a pogotovo od jednako toliko jelovine koja je samo za rezanu građu, kazao je predsjednik Udruge drvne i papirne industrije HUP-a Ivić Pašalić. Usto se, upozorio je, šverca najvrjednijim trupcima hrasta, koji se izvoze kao furnirska roba.
– Brojna ograničenja smanjuju sposobnost sektora za restrukturiranje u pravcu povećanja udjela proizvoda veće dodane vrijednosti. Kako bi se taj proces ubrzao, potrebno je otvoriti i intenzivirati tripartitni dijalog – rekao je Pašalić. Predsjednik HUP-a Mislav Balković naglasio je kako je drvni sektor od 2020. do 2024. ostvario više od 16 milijardi eura prihoda, sudjeluje s oko 11% u ukupnom izvozu prerađivačke industrije te ostvaruje trajni suficit izvoza nad uvozom, s omjerom od 152%, što predstavlja jednu od najpovoljnijih vanjskotrgovinskih pozicija u domaćem gospodarstvu. No profitna marža u 2024. bila je svega 1%. – Sektoru je potreban novi poslovni model temeljen na modernizaciji, digitalizaciji... Bez nužnih promjena, sektor će teško zadržati konkurentnost i gubit će zaposlene, što se već događa. To nas zabrinjava budući da se radi o strateški važnom dijelu našeg gospodarstva koji ima i snažan socijalni značaj u ruralnim i slabije razvijenim krajevima Hrvatske – zaključio je Balković.
Otvori KEKS Pay
Fantastično je da od nekog drva "nema nikakve zarade", a istovremeno tvrtke tipa Kronospan plasiraju OSB iz drugih zemalja EU u HR i ništa se ne žale. Godinama. Iskazuju profit kontinuirano... Kako to, kako to?