Kakvo je stanje po pitanju zaštite u Parku prirode na najvećem hrvatskom jezeru - Vranskom jezeru? Sve do uspostave zaštite 1999.godine odnosno proglašenja Parkom prirode upozoravano je na nužnost zaštite odnosno dozvolu ribolova isključivo pravilnikom propisanim alatima, na zaustavljanje masovnog izlovljavanja ptica, ali i divlju gradnju odnosno “divlje” kampere u ovom pravom biseru prirode. Sudeći po odgovorima Večernjem listu iz Parka prirode - stanje je danas puno bolje. Iako upozoravaju…
- Po pitanju ribolova odnosno krivoribolova protekle dvije godina su bile slične. Razlika je u tome što su 2024. godine korištene ponajviše vrše dok je u 2025. godini bilo više mreža. Uz vrše i mreže, kao nedozvoljeni alati, još se koriste i parangali i osti, a svi ti nedozvoljeni alati se oduzimaju i u suradnji s ribarskom inspekcijom uništavaju. Značajno je ubrzan i prekršajni postupak budući da, u našem slučaju, čuvari prirode više ne podnose optužne prijedloge (prekršajne prijave) koje bi često dočekale zastaru ili bi izrečene kazne bile simbolične, već sada nadležna inspekcija izdaje obavezni prekršajni nalog pa su postupci brzi, a kazne primjerenije tako da očekujemo da će se to brzo pozitivno odraziti na broj ovakvih slučajeva - istakli su iz Parka prirode Vransko jezero ne navodeći koliko je takvih slučajeva bilo u prošloj godini.
Na upit o divljoj gradnji istakli su kako bespravne gradnje, ni područje Parka prirode, iako zaštićeno i kao park i dijelom kao poseban ornitološki rezervat nije iznimka. - Dijelimo sudbinu ostatka Hrvatske, mada se, kod nas, uglavnom ne radi o gradnji već o ostalim zahvatima poput postavljanja montažnih ili kamp kućica te raznih spremišta, štala i slično. Čuvari prirode sve takve zahvate evidentiraju, protiv odgovornih se podnose optužni prijedlozi i sve se dostavlja na nadležno postupanje.
Godišnje evidentiramo 5-6 ovakvih zahvata što možda ne izgleda kao puno, ali ako to pomnožite sa brojem godina od kada je počela ova ludost sa kampovima, kućicama i kampicama slika se bitno mijenja - ističe glavni čuvar Parka prirode Dario Rogić dodajući da se radi o sustavnom problemu, a da nedostaje i osuda javnosti. Po pitanju stanja u ornitološkom rezervatu proglašenom još 1983. godine iz Parka prirode među ističu kako su zabilježili pad broja zimujućih ptica (ponajviše liski Fulica atra) i to u posljednjih 10 godina, koje je prouzročeno kombinacijom utjecaja čovjeka i klimatskih promjena.
- Naime, zbog smanjene količine slatke vode koja dolazi do jezera zbog korištenja za navodnjavanje u poljoprivredi, melioracijskih kanala za poljoprivrednu proizvodnju za vrijeme prirodnih zimskih poplava, ali i zbog smanjenja oborina uzrokovanih klimatskim promjenama, dolazi do pogoršanja kvalitete vode i nestanka podvodne vegetacije, na prvom mjestu vrsta iz porodice parožina. Zbog nestanka ovih algi, jezero se lakše zamućuje te je od 2020. godine više manje neprestano zamućeno i neprozirno. Liske se pretežno hrane ovom algom, te zbog nedostatke hrane, više ne dolaze u tolikom broju na Vransko jezero. Do 2020. godine smo znali brojati od 30.000 - 130.000 ptica, a posljednjih nekoliko godina njihov broj je pao na manje od 2000 jedinki. Gnijezdeće populacije malog vranca i čaplje dangube su stabilne i mali vranci su od 11 do 45 parova, a čaplji danguba od pet do deset parova - istakla je Maja Ćuže Denona stručna voditeljica Parka prirode o ptičjem zaštićenom svijetu od kojih su neke posebno bitne zbog malog broja, ali i gniježđenja na Vranskom jezeru.
Otvori KEKS Pay
