Naslovnica Tech/Sci Znanost

Znanost je i dalje seksistička grana, ali žene poput Fabiole Gianotti polako brišu granice

Nobelovu je nagradu do sada dobilo 48 žena, najviše za književnost, mir, a od znanosti za medicinu. neke su nepravedno izostavljene
18. kolovoza 2016. u 22:45 2 komentara 1862 prikaza
18.03.2016., Zagreb Institut Rudjer Boskovic, projektni tim Grupe Tolic svecano predstavio tri milijuna kuna vrijedan laserski pretrazni mikroskop. Promociji novog mikroskopa nazocili su Dr. sc. Tome Anticic, ravnatelj Instituta Rudjer Boskovic, Prof. d
Foto: Robert Anić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

Kada je Maryam Mirzakhani, iranska matematičarka koja živi i radi u SAD-u, prije dvije godine osvojila Fieldsovu medalju, svi su svjetski mediji s divljenjem izvijestili kako je konačno jedna žena dobila “matematičkog Nobela”.

Mirzakhani je rođena u Teheranu, završila je Harvard, a danas predaje na Stanfordu. U jednom od intervjua priznala je kako je kao djevojka maštala o tome da će postati književnica, sve dok nije prevladao njezin entuzijazam za rješavanje matematičkih problema.

Cijeli broj za znanstvenice

Iako se matematika smatra dominantno muškom disciplinom, zanimljivo je da se Hipatija, koja je oko 400. godine prije naše ere bila voditeljica filozofske škole u Aleksandriji, osim filozofijom intenzivno bavila i astronomijom te matematikom, o čemu postoje i pisani tragovi. Bilo je to u vrijeme kada su žene imale nešto bolji status od robova, no Hipatija je imala tu sreću da je njezin otac Teon, koji je bio najučeniji čovjek u Aleksandriji, na nju prenio ljubav prema znanosti. Najslavnija je znanstvenica među ženama kroz povijest bez sumnje bila Poljakinja Marie Sklodowska Curie, prva žena dobitnica prestižne Nobelove nagrade.

Curie, koja je cijeli život posvetila istraživanju radioaktivnosti, tako je dokazala da žene mogu biti jednako uspješne na svim područjima rada kao i muškarci. Nobela za fiziku dobila je 1903., zajedno sa suprugom Pierreom Curiejem  i kolegom A. Henrijem Becquerelom. Osam godina kasnije Curie je dobila i Nobelovu nagradu iz kemije za otkriće polonija i radija. Ona je prva žena koja je bila profesorica na Sorbonni te je pokrenula institute u Parizu i Varšavi koji su i danas aktivni.

Iako je bila prva osoba koja je u povijesti dodjeljivanja Nobelove nagrade primila dva Nobela, Francuska akademija znanosti odbila ju je primiti u članstvo jer je bila žena.

Ugledni časopis Nature svojedobno je poziciji žena u znanosti posvetio cijeli broj. Zaključak je da je znanost i dalje institucionalno seksistička. Znanstvenice su unatoč određenom napretku još uvijek slabije plaćene, rjeđe ih se promiče, osvajaju manje novčane potpore i imaju manje šansi od muškaraca doći na neka od rukovodećih mjesta.

Stoga je uspjeh koji je postigla talijanska fizičarka Fabiola Gianotti, koja je 1. siječnja ove godine preuzela funkciju direktorice Europskog centra za nuklearna istraživanja (CERN), ravan čudu. Pedesettrogodišnja Gianotti, prva žena imenovana na jednu tako važnu funkciju, u CERN-u je radila od 1987. godine i sudjelovala u brojnim eksperimentima, a prethodno je doktorirala nuklearnu fiziku na sveučilištu u Milanu.

Neizbrisiv trag u znanosti ostavila je i njemačko-britanska astronomkinja Caroline Herschel koja je bila prva žena u Velikoj Britaniji plaćena za znanstveni rad. Herschel je bila i prva žena čiji je rad objavio Royal Society. Značajna je po tome što je bila prva žena koja je otkrila neki komet, a ukupno ih je otkrila osam. Rodila se 1750. godine, a umrla 1848.

Trideset i tri godine ranije, 1815., rođena je Augusta Ada Byron poznatija kao Ada Lovelace, britanska matematičarka koja je napisala prvi program za prvi kompjutor na svijetu – analitički stoj Charlesa Babbagea. Američko je ministarstvo obrane početkom 80-ih razvilo računalni jezik kojem je dodijelilo ime Ada. Bila je kćer pjesnika Lorda Gordona Byrona, a predvidjela je da bi strojevi poput Babbageova analitičkog stroja mogli skladati, slikati ili biti iskorišteni u znanosti, što se poslije pokazalo točnim.

Nobelovu je nagradu do sada, inače, dobilo 48 žena (najviše za književnost, mir, a od znanosti za područje medicine). Među njima je i kći Marie Curie Irene Joliot-Curie koja je Nobela dobila 1935., godinu dana nakon majčine smrti, također za kemiju.

Kemičarka Dorothy Mary Crowfoot Hodgkin, osnivačica proteinske kristalografije, Nobela je dobila 1964., a bavila se istraživanjem strukture inzulina.

Rita Levi-Montalcini bila je jedna od najfascinantnijih pojava na talijanskoj javnoj sceni. Umrla je u 103. godini života. Nobela je s kolegom Stanleyem Cohenom osvojila 1986. godine za otkriće čimbenika rasta živaca, signalne tvari koja regulira rast stanice, a od izuzetne je važnosti za razumijevanje tumora i niza razvojnih deformacija te staračke demencije.

Christiane Nüsslein-Volhard, njemačka biologinja, 1995. podijelila je Nobelovu nagradu za medicinu s Ericom Wieschausom i Edwardom B. Lewisom za istraživanje genetičke kontrole embrionalnog razvoja.

Dobila 13 nominacija

Youyou Tu, 85-godišnja farmaceutkinja koja je 60-ih godina sudjelovala u otkriću artemizina, lijeka protiv malarije, Nobela je osvojila prošle godine.

Postoje i žene koje za svoja važna istraživanja nisu dobile Nobela. Mnogi misle nepravedno. Među njima je i Jocelyn Bell Burnell, astrofizičarka iz Sjeverne Irske koja je otkrila pulsar (vrsta neutronske zvijezde koja brzo rotira). Za to su otkriće Nobela 1974. godine dobili Martin Ryle i Antony Hewish. Burnell nije dobila nagradu iako je prva uočila pulsare i napravila precizne analize. Mnogi su astronomi negodovali zbog te nepravde.

Nobela nije dobila ni Rosalind Elsie Franklin, biokemičarka, zaslužna za otkriće strukture DNK. Kada je Franklin gotovo došla do strukture DNK, jedan je kolega njezine snimke pokazao Jamesu Watsonu koji je brzo otkrio kakva je struktura DNK i objavio svoj rad za koji je dobio Nobela.

Bez Nobela je nepravedno ostala i Lisa Meitner. Ona je 1938. s Ottom Hahnom otkrila nuklearnu reakciju fisije. No 1944. Nobela je za kemiju dobio samo Hahn, a Meitner je nepravedno izostavljena. Zanimljivo je da je za života Lisa Meitner za Nobela bila nominirana čak 13 puta, ali joj je nagrada svaki put izmaknula.

Svjetsku slavu stekla je i Britanka Jane Goodall, primatologinja, koja je 30 godina živjela s čimpanzama te čitav svoj život posvetila njihovom proučavanju i spašavanju.

Mladu hrvatsku znanstvenicu Ivu Tolić s Instituta “Ruđer Bošković” prestižni je časopis Cell prije dvije godine proglasio jednim od 40 najboljih svjetskih biologa mlađih od 40 godina.

>>Znanstvenica sa Strojarstva napravila prvi bicikl na vodik

Adventska šopingmanija
Adventska šopingmanija
Vodič kroz najoriginalnije božićne darove za koje nećete morati izdvojiti pravo bogatstvo

A1 izdvaja za Vas

  • miso:

    ... Jednog dana za otkriće strukturne konstante (structural constant s0=8.27869178) također će biti dodijeljena Nobelova nagrada. ...

  • Immanuell:

    Ne poričem da je u povijesti bilo goleme nepravde u pristupu žena obrazovanju, te je shodno tome i broj znanstvenica koje su u svjetskoj povijesti ostavile trajan trag daleko manji nego broj muškaraca znanstvenika. No, žene nisu toliko zagrijane (generalno ... prikaži još! gledajući na rod, odn. spol) za tehničke stvari i pronalaske, barem ne u broju koji bi bio približno ekvivalentan broju muškaraca. To je posve prirodna stvar, nema većeg apsurda nego mjeriti jednakost nekog društva prema kriteriju broja žena u politici....... "Ženski" svijet ne zanima ratovanje, međustranačko prepucavanje, podla podmetanja, međunarodno uvlačenje u guz.cu i sl. stvari; žene zanimaju stvari više akcentirane na obrazovanje, obitelj, ekonomiju i sl. To je priroda stvari, nikad nećete imati jednak broj žena u HDZ - u kao muškaraca - zato jer stavovi koje ta stranka propagira su posve "muški". Tako je i u tehničkim znanostima, možda se nešto promijeni u budućnosti.