Naslovnica Tech/Sci SMART - Pogled u tehnološku sadašnjost i budućnost

'Svi državni službenici trebali bi poznavati sustav e-Građani!'

Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva osnovan je 2016. s ciljem da što bolje iskoristi potencijale i odgovori na sve izazove koje donosi današnje digitalno društvo. Na čelu Ureda je državni tajnik Bernard Gršić, s iznimno zahtjevnim zadatkom da koordinira projekte digitalizacije u državnim tijelima.
30. listopada 2018. u 14:13 4 komentara 853 prikaza
Bernard Gršić
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

Bernard Gršić na čelu je Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, a s njim smo razgovarali o radnim zadacima, planovima, novim e-uslugama i svim izazovima koji nas čekaju želimo li postati usitinu razvijeno i digitalno drušvo.

Politička volja po pitanju sveopće digitalizacije iskazana je na nedavno održanom Nacionalnom savjetovanju o gospodarstvu ipoduzetništvu.. Okupljeni ministri govorili su u prilog digitalizacije posebice kada se radi o umrežavanju ministarstava i informatizaciji i digitalizaciji javne uprave i gospodarstva te usluga za građane.

Boris Drilo Stručnjake moramo zadržati, ICT može povući gospodarstvo

Kada govorimo o digitalizaciji ili digitalnoj transformaciji potrebno je naglasiti da su nedjeljive komponente digitalizacije, kako smo je mi u Hrvatskoj prepoznali, digitalizacija gospodarstva, zatim digitalizacija javne uprave i digitalno društvo građana, naravno, sve obuhvaćeno kibernetičkom sigurnošću. Sama digitalna transformacija je proces kojim napuštamo dosadašnji način rada i u svoje procese uvodimo digitalne tehnologije koje nam u tom pogledu pomažu, ubrzavaju i olakšavaju procese, pružaju više, kako ja to vidim, slobode, da ne radimo one stvari koje računalo, roboti ili neki drugi uređaji mogu brže i bolje učiniti od nas samih. Naravno da pri tome moramo osobito paziti da iz fokusa digitalizacije ne nestane čovjek, odnosno da digitalizacija ne postane svrha sama sebi.

Upravo u tom jeku digitalizacije i brzih promjena koje ona donosi i mi, građani, moramo biti spremni na te promjene ako želimo ići u korak s današnjim razvojem svijeta. Digitalna transformacija mora se prvo dogoditi u našim glavama, prihvaćajući stvarnost oko sebe te nakon toga moramo biti spremni mijenjati sebe. To je ono što je najteže, pa upravo u tome i leži najveći otpor digitalnoj transformaciji. Čovjek se zbog svoje komocije i sigurnosti protivi promjenama, jer one donose na neki način nesigurnost ili neizvjesnost, no svladavajući digitalne vještine i taj otpor uglavnom nestaje.

Ante Mandić Ante Mandić Kod nas je čudo ako se govori o digitalizaciji industrije

Glavni zadatak Ureda je koordinacija, odnosno kako biste vi ukratko opisali djelokrug svog rada?

Vlada Andreja Plenkovića prepoznala je značaj digitalizacije i već na samom početku svojega mandata osnovala je Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva 2016. godine, s ciljem da što bolje iskoristi brojne potencijale i odgovori na sve izazove koje donosi današnje digitalno društvo. Stoga je naš mandat širok: bavimo se otvorenim podacima, kibernetičkom sigurnošću, registrima i bazama podataka, standardizacijom elektroničkih usluga i informacijskih sustava međusobne komunikacije između registara i baza podataka te komunikacijom s tijelima Europske komisije. Međutim, jedan od naših najvažnijih zadataka je koordinacija projekata digitalizacije u državnim tijelima, što je potreba koja je kroz osnivanje posebnih ureda ili agencija prepoznata i u nizu drugih europskih država. U Hrvatskoj primjerice trenutno svaki sektor u svojoj strategiji dodiruje pitanja digitalizacije, a postoji čak 28 zasebnih strategija. Stoga Vlada RH i Ured ulažu velike napore da u sljedećem financijskom razdoblju 2021.-2027. u okviru Nacionalne razvojne strategije Hrvatska 2030. imamo krovni strateški dokument koji će objediniti sve inicijative i omogućiti njihovo sufinanciranje iz EU fondova.

Rabac - Konferencija NASA NASA GiP u Rapcu 'Digitalna i održiva ekonomija treba biti cilj čovječanstva inače nećemo opstati'

Zapravo, sljednik ste HIDRA-e.

Tako je, sljednik smo digitalno-dokumentacijskog ureda Vlade. Spoj digitalnih tehnologija i papirnatih dokumenata rezultirao je digitalizacijom i obradom više od 370 tisuća stranica koje smo digitalizirali krajem prošle godine. Na taj način Ured radi na stvaranju digitalnog Središnjeg kataloga službenih dokumenata koji svima omogućuje besplatan i trajno dostupan pristup službenim dokumentima različitih tijela javne vlasti. Treća razina na kojoj djelujemo jest promicanje digitalnih vještina građana i poticanje uključivosti.

Estonija se često navodi kao primjer digitalizacije javne uprave. Načelo da se jednom pita jedan podatak zvuči logično. Koliko smo daleko od takve prakse?

Upravo Tallinnska deklaracija o e-Upravi koju su potpisale sve države članice prošle godine posebno izdvaja načelo „samo jednom“, poštujući da se od građanina ili poslovnog subjekta podatak smije tražiti samo jednom, on se tada pohranjuje u baze ili registre te se razmjenjuje elektronički sa svim potrebnim sustavima koji taj podatak trebaju. Kao potpisnica ove deklaracije, i Hrvatska priprema središnji sustav interoperabilnosti koji je prošle godine i propisan uredbom kao sastavni dio Centra dijeljenih usluga.

Bernard Gršić | Autor : Igor Soban/PIXSELL Foto: Igor Soban/PIXSELL

Pojasnite nam što je zapravo Centar dijeljenih usluga?

Riječ je o najvećem državnom IT projektu koji će uskoro započeti. Zamišljen je kao „državni oblak“, odnosno infrastrukturno središte za smještaj i upravljanje te pružanje elektroničkih usluga građanima, poslovnim subjektima i državnim tijelima, znači svim razinama koje komuniciraju s javnom upravom kao i međusobna komunikacija državnih tijela, lokalne i regionalne samouprave. Poznato je da je digitalna infrastruktura u Hrvatskoj prilično fragmentirana i da ima više pojedinačnih centara upravljanja, što je rezultiralo činjenicom da upravo ovo načelo „samo jednom“ nije jednostavno provoditi. Projektom uspostave Centra koji vodi Ministarstvo uprave u suradnji s našim Uredom i tvrtkom APIS IT postići će se jedinstveno upravljanje, uštede i bolja efikasnost postojećih i novih sustava i usluga. Ujedno je taj projekt i temelj za sve druge projekte razvoja elektroničkih usluga.

Darko Horvat Nacionalno savjetovanje Kako digitalizirati biznis - MINGO prvo ministarstvo digitalnog doba

Sustav e-građani razvija se i neprekidno ima nove usluge, ipak, znate li koliko građana se njome uistinu koristi?

Sustav e-Građani ušao je u svoju petu godinu postojanja i rada. Trenutačno pruža 52 elektroničke usluge i ima više od 610.000 korisnika. Budući da je u IT struci razdoblje od pet godina okidač za promjene, tako i sustav e-Građani treba doživjeti promjene i na tome radimo. Prvenstveno radimo na jednostavnijem i prihvatljivijem načinu korištenja sustava i to ćemo za nekoliko mjeseci i predstaviti. Naravno da je nepoznavanje postojanja sustava e-Građani od samih građana, kao i načina korištenja sustava, pri čemu prvenstveno mislim na vjerodajnice, dovelo do toga da imamo relativno malen postotak korisnika iako iz godine u godinu bitno raste. U protekle dvije godine broj korisnika povećao se za gotovo 300 tisuća, a broj usluga za 24.

Bernard Gršić | Autor : Igor Soban/PIXSELL Foto: Igor Soban/PIXSELL

Što činite po pitanju popularizacije usluga?

Upravo je pripremamo, posebice onu elektroničke osobne iskaznice koju danas već ima preko 1,8 milijuna naših građana. Građani u velikoj mjeri nisu svjesni da je upravo elektronička osobna iskaznica alat za najsigurniju identifikaciju u digitalnom svijetu jer se na njoj nalaze identifikacijski i kvalificirani potpisni certifikat u skladu sa svim EU standardima. Istom tom elektroničkom iskaznicom građani mogu digitalno potpisati svaki dokument i taj potpis je jednakovrijedan onom na papiru, čak bih se usudio reći i sigurniji, odnosno manje podložan zloporabi.

Koje su prepreke građanima da se ‘digitaliziraju’?

Najčešća pitanja sugrađana odnose se na to da ne znaju kako umetnuti elektroničku osobnu iskaznicu u računalo, odnosno najčešće ne znaju da je potrebno imati čitač kartica. Ni to trenutačno nije jednostavno nabaviti, odnosno, najčešće se mogu nabaviti u prodavaonicama informatičke opreme. Upravo su to izazovi koje ćemo pokušati ukloniti omogućavanjem olakšane nabavke čitač-kartica i boljom edukacijom i informiranošću građana. Nedavno je potpisan ugovor o financiranju sustava e-Poslovanje kojim će poslovni korisnici lakše i brže komunicirati s javnom upravom na isti način kao građani kroz sustav e-Građani. Prve rezultate ovog projekta vidjet ćemo već sljedeće godine.

Zagreb: Prstenov gospodarski forum Udruga Prsten Uz veću digitalizaciju i 10 % veći BDP

Što ćete s onima koje ne uspijete pridobiti?

Naravno da ima i onih korisnika koji ne žele postati „digitalni korisnici“ ili ne znaju koristiti digitalne usluge javne uprave. Za takve ćemo osigurati jedinstveno upravno mjesto na kojem će moći, na jednom mjestu, bez obilazaka institucija i šaltera ostvariti gotovo sve usluge javne uprave.

Spomenuo bih još jedno načelo Tallinnske deklaracije koje govori o horizontalnom osnaživanju, odnosno o tome da svi državni službenici, osobito na najvišim razinama upravljanja, moraju biti educirani o digitalnim sadržajima i svemu što pruža digitalna javna uprava. Stoga pozivam sve državne službenike, koji još nisu korisnici sustava e-Građani da to postanu što prije. Tako ćemo izbjeći da se događaju slučajevi kada građani traže neku uslugu i pri tome se koriste sustavom e-Građani, a službenici koji nisu dovoljno educirani ni upoznati s postojanjem i uslugama samog sustava ih odbiju.

Najavili ste do kraja godine još dvadeset e-usluga?  

Kada govorimo u brojkama, možemo reći da u Hrvatskoj imamo evidentiranih 188 registara u kojima se vodi 2535 autentičnih podataka. Upravo ćemo povezivanjem tih registara, odnosno podataka iz tih registara uspostaviti načelo „samo jednom“. Evidentirali smo i broj elektroničkih usluga koje pružaju tijela javne vlasti i došli do brojke od 685 elektroničkih usluga koje nisu u sustavu e-Građani, ali ih građani koriste. Od toga, 404 su usluge programskih rješenja, 219 obrazaca i 62 usluge koje se odnose na druge oblike poput webshopa, online karata i slično. Prosječno 76% tijela javne vlasti ima jednu ili više elektroničkih usluga, a prosječno tijelo javne vlasti ima pet usluga po tijelu.

Bernard Gršić | Autor : Zarko Basic/PIXSELL Foto: Zarko Basic/PIXSELL

Koje usluge su najpopularnije?

Gledajući usluge u sustavu e-Građani, najviše se koristi, odnosno pristupa uslugama e-Dnevnik kojom se pristupa ocjenama đaka u osnovnim i srednjim školama, zatim usluga Porezne uprave, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i podataka iz e-Matica (osobna stanja građana, izvodi iz matice rođenih, dokaz o državljanstvu itd.), a usluge s najvećim brojem pojedinačnih korisnika, odnosno građana koji su ostvarili usluge su e-Matica i usluga HZMO elektroničkog zapisa (elektronička radna knjižica).

Kada već spominjemo Estonce, jedna od njihovih težnji je ustvari imati što manje e-usluga, odnosno što manje klikova ili papira.

Moramo biti svjesni da je taj proces digitalizacije u Estoniji trajao, odnosno traje gotovo 20 godina. U Hrvatskoj procesi informatizacije i digitalizacije traju dugi niz godina, no nije bilo sustavnog upravljanja, stoga danas imamo stanje u kojem su tek neki sustavi doživjeli vrlo visok stupanje digitalizacije.

U Holding centru predstavljena platforma za komunikaciju gradskih službi OD RUJNA U ZAGREBU Sjediš na kavi i mijenjaš podatke na uplatnicama: Nakon udaje do novog prezimena u tri klika

Na koje sustave konkretno mislite?

Želio bih istaknuti e-Recepte, ali i sustav e-Visitor u turizmu. Svi smo svjesni da je vrlo ugodno otići u ljekarnu podignuti svoj lijek koji nam je prepisao liječnik bez ikakvog papira, samo se identificirajući u ljekarni. Na samom početku primjene bilo je otpora i nepovjerenja, no danas je to dio svakodnevice. Upravo smo tim sustavom prepoznati među zemljama članicama EU. Isto tako, gledajući sustav e-Visitor kojim se evidentiraju turisti imamo točnu informaciju o broju turista, iz kojih zemalja dolaze i koliko se zadržavaju, a to je osobito važno jer turizam u Hrvatskoj ima velik udio u BDP-u. Naravno da ovo nisu jedina dva sustava o kojima možemo govoriti kao uspješnima.

Imate li nešto u pripremi?

Želja nam je, kao i u Estoniji, razvijati kompleksne usluge, možemo ih nazvati i inovativne usluge javne uprave, pri čemu sigurno treba koristiti i tehnologije umjetne inteligencije. Primjerice, dio sudova oprema se sustavom "speech to text“ odnosno pretvaranjem govora u tekst, što će bitno ubrzati i olakšati rad sudova. Takvi su sustavi primjenjivi i u drugim sustavima poput zdravstva.

Bernard Gršić | Autor : Sandra Simunovic/PIXSELL Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL

Dakle, ide se ka objedinjavaju usluga?

Uvezivanjem više usluga u jednu i u Hrvatskoj se želi postići smanjenje „klikova“ i pojednostavljenje korištenja. To možemo prikazati već na primjeru usluge e-novorođenče gdje su prije roditelji morali doći u matični ured, potpisati zapisnik o imenu djeteta, nakon toga odnijeti dokumente novorođenog djeteta na šalter MUP-a i prijaviti ga na prebivalište te otići u HZZO da bi dijete ostvarilo zdravstvenu zaštitu i to sve u roku od 30 dana od rođenja djeteta. Upravo ova usluga omogućuje da roditelji obave elektroničkim putem,

e-škola Započela digitalna transformacija škola u Hrvatskoj

Trenutačna ‘ocjena’ EU, odnosno DESI indeks koji mjeri razvoj digitalnog društva država članica, svrstava nas na 22. mjesto od 28. Kako vi ocjenjujete hrvatsku poziciju?

Naravno da nam je želja biti puno više na ljestvici DESI indeksa i ne možemo biti zadovoljni sadašnjom pozicijom bez obzira na to što smo se nakon tri godine „odlijepili“ s 24. mjesta. Upravo nam taj porast na ljestvici DESI indeksa daje za pravo očekivati i bolje rezultate u budućnosti, a što potkrepljujem time da bismo do kraja ove godine ili odmah u početku iduće godine trebali ugovoriti financiranje 40-ak projekata digitalizacije iz sredstava EU fondova u iznosu od 85%. Upravo su ti projekti vrlo blizu polovice iznosa svih 126 projekata koje smo predvidjeli akcijskim planom Strategije e-Hrvatska 2020.

Tu mogu istaknuti projekte Uspostave Centra dijeljenih usluga, e-Poslovanja, e-Pristojbi, e-Upisa, modernizacije portala otvorenih podataka, projekti digitalizacije u zdravstvu, pravosuđu, kulturi, gospodarstvu i drugim resorima. Svi ovi projekti, ali i drugi koji će biti ugovoreni, u sljedeće dvije do tri godine promijenit će sliku Hrvatske na području digitalizacije nabolje.

kibernetička sigurnost Svake sekunde čak 40.000 cyber prijetnji zapljusne Hrvatsku

Koji nam je cilj za sljedeću godinu ? Koji su prioriteti kojima ćemo se posvetiti budući se DESI mjeri u pet područja?Mogao bih reći da su dva najlošija područja prema DESI indeksu za Hrvatsku Povezivost i Digitalne javne usluge. Upravo su to područja na kojima se intenzivno radi kao što sam i spomenuo kroz niz projekata i javnih digitalnih usluga.

Povezivost je uvjerljivo najgora ocjena u sklopu DESI indeksa koja nas svrstava na samo začelje EU-a? Budući vaš djelokrug obuhvaća i izgradnju infrastrukture znate li u kojoj smo fazi u tom procesu? Dobili smo novac od EU i za izgradnju pristupne ali i agregacijske mreže kada će uopće krenuti natječaji pa i radovi u tom dijelu budući je infrastruktura preduvjet uspješne digitalizacije?

Natječaji se pripremaju i očekujemo za pristupnu mrežu objavu ili poziv do kraja godine, dok je za agregacijsku mrežu taj plan nešto kasnije, iduće godine.Naravno da je povezivost važna za razvoj digitalnog društva u cjelini, no uz svjetlovodnu infrastrukturu treba razmišljati i o novim tehnologijama poput 5G.

Bezbrižno korištenje društvenim mrežama

Bavite se i raznim usklađenjima sa zakonodavstvom EU. Zakona o govoru mržnje na društvenim mrežama. U kojoj ste fazi s tim zakonom.

Ured je predložio zakon koji bi regulirao neprimjereno ponašanje na društvenim mrežama. Svima na području RH treba omogućiti da se društvenim mrežama koriste bezbrižno, da nadležna tijela brinu o njihovoj sigurnosti tako da svako počinjenje kaznenih dijela na internetu tretiraju jednako kao i da su počinjena u stvarnom prostoru. Počinitelj u oba slučaja treba biti kažnjen jednako.

U on-line slučajevima osobito je važna brzina djelovanja jer može spriječiti puno veću „štetu“ budući da je pristup digitalnim sadržajima bitno veći nego u fizičkom svijetu. Treba regulirati i odnos pružatelja usluga digitalnog društva i korisnika te prava i obveze administratora sustava u zaštiti ljudskih prava jer je taj prostor slabo ili nikako reguliran, a može biti velika prijetnja korisnicima.

U pripremi je i Zakon o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora, koji će osobama s invaliditetom olakšati korištenje interneta.

Natječaj u tijeku

Koliko ljudi zapošljavate ili kako stojite s kapacitetima?

Ured je mala organizacija i trenutačno ima 32 zaposlene osobe. Upravo je u tijeku natječaj za zapošljavanje još 10 osoba, prvenstveno iz IT područja. Prepoznajući veliki manjak IT stručnjaka, kako na tržištu rada u Hrvatskoj tako i EU, i nerazmjer plaća na tržištu rada vezano za IT stručnjake i plaće u javnom sektoru, Vlada je odobrila povećanje koeficijenata za plaću IT stručnjaka u Uredu, stoga očekujemo da će to značajno olakšati zapošljavanje novih ljudi s tržišta rada i time omogućiti i bolji rad samog Ureda.

 

 

Baby Beef
Baby Beef
Udruga uzgajivača junadi Baby Beef osnovana je 2000., s ciljem promocije i ponude kvalitetnog junećeg mesa

A1 izdvaja za Vas

  • Deleted user:

    e drzavni sluzbenici ...e idioti. ..kada e drzavni tajnici postanu e razumni...obicno su vam obe ruke u dzepovima hlaca a ponekad samo jedna ruka...to je e drzavni tajnik...

  • Vladimirko:

    Neka državni službenici pročitaju po koji zakon. Pogotovo porezni zajedno sa novim ravnateljem. Nepoznavanjem zakona štite kriminal negirajući kad im pokažete dokaze A kategorije. Umjesto toga lažu, služe se obmanama. Posebno ovršni odjel u Albrechtovoj

  • wwwcroxx:

    Hrvatska: 4 miliona stanovnika od toga 300.000 službenika i namještenika. Njemačka: 80 miliona stanovnika i od toga 400.000 službenika. U Hrvatskoj bi po tome trebalo tek svaku 20. osobu zaposlenu na tim mjestima ostavit a svim ostalima dati otkaz da ... prikaži još!a bi bilo otprilike jednak udio stanovništva zaposlen u državnom sektoru. Također to znaci da tek jedna osoba od 20 zaista radi svoj posao za koji dobivaju ogromne plaće, a ustvari ne rade ništa odnosno sipaju iz šupljeg u prazno da se stekne dojam da oni nešto rade te da zaslužuju placu od 7.000-30.000 kn.