Naslovnica Biznis Kompanije i tržišta

Stručnjake moramo zadržati, ICT može povući gospodarstvo

Sektor informacijsko-komunikacijske tehnologije raste 4 puta brže od BDP-a, kaže predsjednik Udruge ICT pri HUP-u
30. srpnja 2018. u 14:26 5 komentara 494 prikaza
Foto: Davor Puklavec/pixsell
Pogledajte galeriju 1/4

ICT sektor u 2017. godini imao je 36 milijardi kuna prihoda – ostvarili su 3 milijarde kuna više nego godinu dana prije. S ukupno 36.151 zaposlenikom, ICT sektor je drugi najveći pokretač gospodarstva po broju zaposlenih ove godine, a analiza pokazuje da je rast ICT sektora najviše uvjetovan izvoznim aktivnostima. Prihodi od izvoza dosegli su 7,3 milijardi kuna. U prošloj godini stvoreno je 2900 novih radnih mjesta, što je više od 50 posto radnih mjesta stvorenih u 2017.

'digitalizacija' ANALIZA Hrvatska značajno zaostaje u procesu digitalizacije

Neosporno je ICT sektor iznimno stabilan, a može li i više i što je za to potrebno te koje poteze mogu povući vladajući u smislu dodatnog osnaživanja sektora informacijsko-komunikacije tehnologije, razgovarali smo s Borisom Drilom, predsjednikom Udruge ICT-a pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Kako ICT sektor stoji u Hrvatskoj? Pohvalili ste se boljim rezultatima od farmaceutike.

Bez dileme, ICT sektor je najbrže rastući sektor hrvatskog gospodarstva. Rastemo 4 puta brže od hrvatskog BDP-a. Samo prošle godine rast je iznosio 12 posto u odnosu na godinu prije, a izvoz je rastao za čak 20 posto. Ujedno, prošle godine ostvarili smo najveći rast otkad se prate rezultati ICT sektora.

 | Autor : Davor Puklavec/Pixsell Foto: Davor Puklavec/Pixsell

Stručni kadrovi posebna su boljka ICT-a. Kako ocjenjujete situaciju, u smislu stvaranja ali i odljeva stručnjaka?

Situacija je nepovoljna. Samo prošle godine sektor je zaposlio gotovo tri tisuće novih ljudi, dvostruko više nego godinu prije. ICT stručnjaci se pojačano traže i u drugim gospodarskim sektorima. Mi sad ne proizvodimo dovoljno ICT stručnjaka s obzirom na obrazovne kapacitete u sveučilištima i veleučilištima. Ono što je sada kritično i apsolutno najvažnije je zadržati stručnjake u Hrvatskoj. Zato govorimo o potrebi smanjivanja stope poreza na dohodak.

Prijedlog HUP-a je smanjenje poreza na dohodak na jedinstvenu stopu od 10 posto. Progresivni mehanizam kao i visina stope poreza na dohodak je apsolutno nekonkurentan u odnosu na druge zemlje.

digitalizacija Građani čekaju bolju uslugu Hrvatska po digitalizaciji javne uprave na 25. mjestu u Uniji

Koliko je nedostatak atraktivnih globalnih projekta u ICT-u zapravo generator odlazaka mladih stručnjaka i što bismo i tko tu mogli učiniti?

To je sigurno jedan od razloga. Mi jednostavno nemamo dobru vezu između istraživanja i razvoja te gospodarstva. Puno se o tome govori(lo) i postoje inicijative, ali je njihov domet jednostavno preslab. Sada je jasno da mi to jednostavno ne možemo napraviti sami – za to nemamo dostatnu kritičnu masu ljudi koji u sebi objedinjuju istraživačko-razvojni i poduzetnički pristup. Zato se moramo otvoriti prema svijetu, bilo da ljude takvog profila privučemo u Hrvatsku ili da stvorimo sustavne okvire strateškog partnerstva sa zemljama, tvrtkama udrugama ili hubovima koji će nam omogućiti da kod sebe stvaramo i kultiviramo ljude takvog profila.

Kada je riječ o digitalizaciji, postavili ste cilj da napredujemo do sredine DESI ljestvice u četiri godine, nazivate to ambicioznim, zašto?

Darko Horvat 'Digitalna Europa' Ministar Darko Horvat potpisao Izjavu o prihvaćanju Deklaracije o umjetnoj inteligenciji

Do prošle godine Hrvatska je po stupnju digitalizacije napredovala sporije od prosjeka Europske unije. Prošle godine prvi put smo napredovali brže. Još uvijek smo u drugoj polovici DESI ljestvice na 22. mjestu. Da bismo došli do 15. mjesta, naš napredak mora biti još brži, gotovo dvostruko brži od prosjeka Europe.

Na čelu ste HUP-a, analizirali ste stanje, poslali poruke i prijedloge, što očekujete od vladajućih, što od članica, a što vi možete tu činiti?

 | Autor : Davor Puklavec/Pixsell Foto: Davor Puklavec/Pixsell

ICT sektor može biti lokomotiva hrvatskog gospodarstva. Nalazimo se pred vratima 4. industrijske revolucije obilježene digitalizacijom. Ovakve prigode za pojedine sektore pa i gospodarstva rađaju se vrlo rijetko. Sve ovisi o nama hoćemo li ih ostvariti. Hoćemo li omogućiti ICT sektoru da nas izvuče iz gospodarske ispodprosječnosti ili ćemo se baviti temama koje će nas još više prikovati za dno. Mi smo iznijeli niz vrlo konkretnih mjera koje je potrebno poduzeti – od smanjenja neporeznih davanja u telekomunikacijskom sektoru do korekcija poreza na dohodak.

Vidimo pozitivne pomake koji dolaze od Vlade, to daje razloga optimizmu, međutim sve mora biti puno brže. Ne iskoristiti prigodu digitalizacije bio bi veliki grijeh za gospodarsku, društvenu i demografsku budućnost Hrvatske.

 

>> Oliver Dragojević

[video: 26111 / ]

VIP izdvaja za Vas

  • stefj:

    Da visoke tehnologije mogu povući gospodarstvo pokazuje Irski model koja ima brutalni rast od kada je smanjila poreze i "počistila" državnu i javnu službu. Da ICT ima smisla pokazuju i tranzicijske zemlje koje su porezne stope za tu industriju stavile ... prikaži još! na 0 ili na 10%, te se rast vidi i na njihovom BDP-u... Kod nas je potpuno druga situacija. Prvo SDP-ova vlada je smatrala da ICT nema nikakvog smisla te ga uopće nije stavila u srednjoročni plan kojime je išla prema EU, tako da za ICT projekte nije moguće dobiti EU sufinanciranje. Jedino vojna industrija i ICT nemaju kod nas financiranje... Drugo, još uvijek u ministarstvu gospodarstva i financija za ICT kažu da je to bez veze (doslovno), da je transfer znanja i tehnologija čista glupost. To je nivo uhljeba u tim ministarstvima... A maštanja o Irskom modelu i o porezima reda veličine 10% možemo smatrati čistom iluzijom. Tko će hraniti sve te uhljebe? Tko će stručan i sposoban uspjeti u državnim strukturama - nitko jer bi jedan takav ukazao na razinu nesposobnosti ostalih i zato se takvih po hitnom postupku rješavaju...