Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Poduzetništvo i karijere

Kod nas je čudo ako se govori o digitalizaciji industrije

Za efikasnu pomoć poduzetnicima trebala bi se digitalno preoblikovati vlada, institucije, sustavi obrazovanja, zdravstva i prijevoza
19. listopada 2018. u 20:17 0 komentara 346 prikaza
Ante Mandić
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

S Antom Mandićem, uspješnim poduzetnikom razgovarali smo o prilikama i opasnostima koje donosi digitalna transformacija i 4. industrijska revolucija. 

'digitalizacija' ANALIZA Hrvatska značajno zaostaje u procesu digitalizacije

Ante Mandić, osnovao je i vodio respektabilnu softversku grupaciju IN2 naposljetku je i lani i prodao, a sada je još uvijek savjetnik uprave. IN2 broji 650 zaposlenih mahom inženjera i visokokvalificiranih radnika, ima niz priznanja i nagrada, a grupa svoje tvrtke kćeri ima i regiji, a uz niz softverskih rješenja možda su najprepoznatljivija ona u domeni zdravstva te financija ali i niza poslovnih rješenja. Iz grupacije IN2 jedina tvrtka koju je izdvojio iz procesa prodaje odnosno koja je i dan danas u njegovu vlasništvu jest INsig2. Kako sam kaže pravi je svjedok kako tehnologija mijenja društvo te ih je isprobao upravo u vlastitom pothvatu podizanja kompanije koja je od osnivanja 1992. godine do danas izrasla u jednu od najuspješnijih softverskih tvrtki.

Sudjelovali ste nedavno na Poslovnom forumu Prstena koji se bavio 4. industrijskom revolucijom i digitalizacijom. Koje su po vama najznačajnije poruke s tog skupa?

Cilj skupa, koji je osim poduzetnika članova kluba, privukao velik broj sudionika iz hrvatskog gospodarskog i javnog života bio je informirati, ili bolje je reći osvijestiti, gospodarstvenike o dubini promjena u svim industrijama i društvu koje se danas zbivaju u našem globalnom okruženju.

Moj Zaba Start PROMO Poduzetničke ideje koje zaslužuju priliku

Te promjene se oslikavaju pojavom novih poslovnih modela, novih tvrtki značajno različitim i većim od postojećih. Na društvenom planu novu paradigmu primjećujemo u načinu na koji radimo i komuniciramo, izražavamo, međusobno obavještavamo i zabavljamo. Većina poduzetnika je zakopana u svakodnevne operativne probleme i jednostavno ne stignu pratiti i promišljati trendove.

Kako se regija posebice Hrvatska i BiH snalaze u uvjetima sve veće modernizacije tehnologija, koje su po vama glavne prilike ali i opasnosti koje se mogu dogoditi?

Mislim da se ne snalaze i to je bio i osnovni motiv organizacije ovakvog foruma. Naravno, postoje izuzeci ali ih je nedovoljno da bih mislio drukčije. Hrvatska i regija su mala tržišta i ono što zovemo 4. industrijska revolucija pruža nam šansu da prodremo na globalno tržište. Jer, zahvaljujući umrežavanju kroz razne oblike digitalnih platformi, naši proizvodi i usluge postaju dostupni kupcima širom svijeta.

Plavi ured Plavi ured Nije sve crno, u Hrvatskoj ima i malo pozitive - ovo je pravi primjer dobre prakse

Primjerice, i mi danas, preko Amazona i eBay-a kupujemo proizvode za koje i ne znamo gdje su proizvedeni. Istovremeno je to i opasnost za one koji ne vole promjene jer postajemo dio svjetskog tržišta s kojim dobivamo globalnu konkurenciju. Naši trgovci i poduzetnici u turizmu to danas najbolje osjećaju!

Koje korake bi država, vlasti ali i sami poduzetnici trebali učiniti ne bi li bili u korak s tehnološkim razvojem?

Digitalno tržište funkcionira na drukčijim principima u odnosu na ono koje poznajemo i razumijevamo tradicionalnim. Konkurentska prednost se na takvom tržištu stvara inovacijama, a ne cijenom. Inovativnost se pak postiže inovativnim ljudima koji su produkt modernog obrazovnog sustava i poslovnog okruženje. Država bi trebala imati ključnu ulogu u stvaranju takvog, nazovimo ga digitalnog, ekosustava. Više od pola država članica Europske unije imaju nacionalne inicijative za digitalizaciju industrije a kod nas je čudo kad se o tome uopće govori.

Gospodarstvenik godine Gospodarstvenik godine Biramo najbolje: Gospodarstvenik koji je obilježio 2018.

Dobar primjer tih inicijativa su Austrija sa IPAR 4.0 ili Italija Piano Industria 4.0. Kod nas je problem što bi se za efikasnu pomoć poduzetnicima trebala digitalno preoblikovati sama vlada, institucije i sustavi obrazovanja, zdravstva i prijevoza prije svega. Možda zvučim pesimistično ali ja to danas ne vidim osim deklarativno. Doduše ne možemo reći da nema preoblikovanja, ali je smjer upitan.

Osnovali ste i vodili respektabilnu tvrtku IN2 naposljetku je i prodali, koji su po vama glavni izazovi poduzetnika i vlasnika tehnoloških tvrtki?

Tehnologija je glavni generator promjena koje danas zovemo digitalnom revolucijom ili industrijom 4. Sam pojam su, naravno, izmislili Nijemci. U ovih 25 godina koliko sam živio sa, i za, IN2 osobno sam iskusio dubinu i širinu promjena koje su doveli do ovog što danas zovemo digitalnom revolucijom. Brzina i snaga promjena se najviše osjetila u tehnološkim tvrtkama i to je bio glavni izazov za poduzetnike i managere.

ivanec GRAD POTIČE ULAGANJA Industrijska zona u Ivancu opremljena je i spremna za prihvat novih investicija

Jesu li svi opstali?

Svjedok sam nestanka puno tvrtki koje se nisu mogle prilagoditi. promjenama koje tehnologije donose. U ovim krajevima smo, dodatno, imali ono što zovemo tranzicijom gospodarskog i političkog sustava u kojem nije bilo vizije, volje i sredstava za stvaranje stabilnog i poticajnog ekonomskog sustava. Slikovito rečeno, cijelo vrijeme smo bili na raftingu u kojem smo više energije ulagali u izbjegavanje kojekakvih prepreka i divljih voda nego u smjer u kojem plovimo. Žalosno je što se situacija niti danas nije puno promijenila.

INsig2 je i dalje u vašim rukama, a prisutna je globalno, mogu li tehno tvrtke uopće opstati bez globalne prisutnosti?

INsig2 se bavi specifičnim oblikom tehničke zaštite i digitalnom forenzikom. S obzirom na to usko područje specijalizacije i veličinu hrvatskog i regionalnog tržišta, globalno tržište je jedina mogućnost uspješnog poslovanja i rasta. I IN2 je sa svojih 650 zaposlenika dosegao maksimum regionalnog tržišta te je prodaja bio jedan od načina kako izaći na globalno tržište.

Davorin Štetner Davorin Štetner Poljska mu dala ideju: 'Svima bi u Hrvatskoj plaće skočile za pola'

Kako se nosite s nedostatkom ljudskih resursa ili kvalitetnih STEM-ovaca?

Slažem se da je nedostatak kvalitetnih sposobnih stručnjaka glavni, ako ne i jedini, ograničavajući faktor u razvoju hrvatski tehnoloških tvrtki. Na žalost gospodarstvenici to ne mogu samo riješiti i tu im je potrebna pomoć države kroz reformu obrazovnog sustava i reguliranje tržišta rada. Trenutačno se snalazimo tako da sami ulažemo jako puno u prekvalifikaciju i osposobljavanje ljudi u pokušaju da stvorimo tim sposoban za međunarodnu utakmicu.

Dino Rađa
'NEMOJ DA TI PUNE GLAVU'
Dino Rađa: Obišao sam Auschwitz, Bleiburg, Jasenovac, Ovčaru i nije mi jasno...
Boris Miletić
INTERVJU
„Čovjek koji prestane biti čovjek, izgubio je smisao“
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.