Bilo je to prije tri godine kada smo prenijeli vijest o tome da hrvatski znanstvenici sudjeluju u gradnji uređaja koji će analizirati fizikalne procese na energijama koje su veće od onih koje se stvaraju u velikom sudaraču čestica, dakle najvažnijem znanstvenom sustavu u svijetu smještenom u CERN-u. Bila je tada riječ o prototipu Large Size Telescopea (LST) koji ima promjer reflektora od 23 metra, a vrijedan je 10 milijuna eura. Najsnažniji je to gama-teleskop na svijetu.
Upravo jučer je LST stavljen u pogon. Više od 200 gostiju iz cijelog svijeta okupilo se na sjevernom opservatoriju Čerenkovljeve mreže teleskopa (Cherenkov Telescope Array) kako bi proslavilo inauguraciju prvog prototipa velikog teleskopa (Large Size Telescope – LST). Teleskop nazvan LST-1 prvi je od četiri LST-a na sjevernom CTA opservatoriju, koji se nalazi u Observatorio del Roque de los Muchachos, Kanarskog astrofizičkog instituta (Instituta Astrofisica de Canarias – IAC) u blizini Villa de Garafia na otoku La Palma. Područje je to na kojem se u sljedećih nekolika godina planira sagraditi 15 teleskopa srednje veličine (Middle Size Telescope – MST).
Naše je precizno praćenje
Nevjerojatno je važan Large Size Telescope, dio je nečega znatno većeg, Čerenkovljeva teleskopskog niza koji se proteže kroz predivni krajolik kanarskog otoka La Palma. Ukupna je vrijednost tog sustava čak 300 milijuna eura, pa je utoliko važnija uloga hrvatskih znanstvenika koji su sudjelovali u konstrukciji jednog od ključnih dijelova tog niza. Riječ je o najvećem sustavu takve vrste dosad, a osnovna mu je zadaća da se dozna koliko je moguće više o kozmičkim gama-zrakama koje su glasnici najsilovitijih procesa u svemiru.
– U današnje vrijeme kada se društva sve više zatvaraju inauguracija LST teleskopa ne samo sa je znanstveni pothvat, već ukazuje na važnost suradnje ljudi različitih nacija i kultura. Znanost je univerzalni jezik koji okuplja ljude na zajedničkom cilju. Izgradnja i instalacija LST-1 koštala je oko 10 milijuna eura. Hrvatska je sudjelovala doprinosom za nabavku opreme za izgradnju sustava za praćenje preciznosti usmjerenosti teleskopa a za što je odgovorna hrvatska grupa, koja je doprinijela i razvoju sofvera za simulaciju performansi teleskopa. – kaže dr. sc. Nikola Godinović, izvanredni profesor sa splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) koji je jučer sudjelovao na službenom pokretanju teleskopa na La Palmi.
Službeno se moćni uređaj zove LST-1. Prva je ceremonija postavljanja kamena temeljca za LST-1 održana 9. listopada 2015. godine. Nakon što su temelji dovršeni u siječnju 2017. godine, brzo su ostvarene sljedeće glavne prekretnice: u rujnu pošle godine postavljena je noseća konstrukcija teleskopa, u prosincu noseća struktura zrcala, a u veljači 2018. završena je cjelokupna noseća struktura teleskopa LST-1. U lipnju 2018. godine instaliran je nosač kamere. Posljednji korak, instalacija kamere, dovršen je 25. rujna 2018. godine.
LST tim sastoji se od više od 200 znanstvenika iz deset zemalja: Brazila, Hrvatske, Francuske, Njemačke, Indije, Italije, Japana, Poljske, Španjolske i Švedske. U tom doista međunarodnom znanstvenom pothvatu vodeću ulogu imali su laboratorij LAPP iz francuskoga grada Annecyja, Institut za fiziku Max Planck iz Münchena, talijanski INFN, institut ICRR sveučilišta u Tokiju te IFAE iz Barcelone i CIEMAT iz Madrida.
Hrvatska je pridonijela gradnjom jednog pomoćnog instrumenta, koji je dizajniran, razvijen i testiran na FESB-u u Splitu. Uređaj koji je razvio FESB Split gdje su ključni znanstvenici Nikola Godinović i doktorand Darko Zarić služit će za precizno praćenje usmjerenosti teleskopa LST-1. Njihovi kolege iz Rijeke Dijana Dominis Prester, Tomislav Terzić i Saša Mićanović razmatraju kako novi teleskop LST-1 uključiti u zajednička opažanja s već postojećim teleskopima MAGIC, od kojih je najvažniji Čerenkovljev teleskop promjera 17 m, trenutačno jedan od znanstveno najproduktivnijih mjernih instrumenata iz područja astročestične fizike. On je smješten na vrhu kanarskog otoka La Palma, na visini od 2200 metara, unutar opservatorija Roque de los Muchachos.
Reflektor promjera 23 metra
Vrijedno je spomenuti da je dr. sc. Tomislav Terzić obranio doktorsku disertaciju iz te tematike, a tri doktoranda: Iva Šnidarić, Danijela Kuvedžić i Darko Zarić pripremaju svoje disertacije.
– Ovo je veliki dan za svjetsku fiziku, ali i za Hrvatsku. Sretni smo i ponosni što smo unatoč tome što smo mala zemlja s nezavidnim ulaganjima u znanost, dali važan doprinos izradi najvećeg i najmoćnijeg gama-teleskopa na svijetu. Hrvatska je među samo 11 članica projekta LST, rame uz rame s velesilama Njemačkom, Japanom, Španjolskom, Francuskom, Italijom..., objasnila je dr. sc. Dijana Dominis Prester, izvanredna profesorica sa Sveučilišta u Rijeci kada je objavljena suradnja hrvatskih znanstvenika na LST-u.
LST teleskop detektira najsilovitiji dio spektra kozmičkog elektromagnetskog zračenja (gama-zrake) čija je energija u rasponu od 20 GeV do 300 TeV, 20 puta veća od one koja se postiže u najsnažnijem akceleratoru na svijetu (LHC - CERN). Mjerenjem kozmičkog gama-zračenja takvim tipom teleskopa u biti uzimamo slike najsilovitijih procesa u svemiru, koji se događaju u područjima (blizina crnih rupa, neutronskih zvijezda...) gdje vladaju takve gustoće energije i tvari koje je nemoguće postići u laboratoriju, pojašnjava se u priopćenju u povodu službenog pokretanja teleskopa LST-1.
Uz LST, potrebne su još dvije vrste teleskopa za pokrivanje punog energijskog raspona od 20 GeV do 300 TeV: teleskopi srednje veličine (Middle Size Telescope – MST) i teleskopi male veličine (Small Size Telescope – SST).
Vrlo su zanimljive i brojke vezane uz LST. On ima parabolični reflektor promjera 23 metra, koji nosi konstrukcija karbonskih vlakana i čeličnih cijevi. Reflektirajuća površina od 400 kvadrata prikuplja i fokusira Čerenkovljevo svjetlo u kameru koja ima oko 2000 piksela, osjetljivih na pojedinačne fotone, i može napraviti i do 1000 slika u sekundi. Iako je teleskop LST-1 visok 45 metara i težak 100 tona, iznimno je brz, u 20 sekundi može se usmjeriti na bilo koju točku nebeskog svoda kako bi, na dojavu, mogao snimiti kratkotrajne provale gama-zraka niskih energija za koje još ne znamo kako i gdje nastaju.
>> Pogledajte nove Googleove pametne telefone Pixel 3 i 3 XL
"Gama-zrake iz svemira nikada ne stignu do površine Zemlje, ali ih uređaji na tlu ipak mogu zabilježiti. Čerenkovljev detektor skuplja svjetlost poput običnog teleskopa, a traži bljeskove svjetlosti u Zemljinoj atmosferi. Svaki bljesak traje samo nekoliko milijardinki sekunde, a uzrokuje ga gama-zraka koja udara u atome plina. Pomoću 'Comptonovog opservatorija ' 17 tona teškog NASA-inog satelita, gama zrake presrećemo u svemiru. Satelit ima četiri detektora koja na različite načine stvaraju sliku neba u području gama-zraka te služe za proučavanje spektra i provala gama-zraka.. Prvo otkriće provale gama-zrake bilo je ono iz daleke 1969. ,američkog vojnog satelita Vela."