Naslovnica Tech/Sci Znanost

Dan planeta Zemlje: Sve što možda niste znali o našem jedinom domu

Zemlja je nekada imala “sestru blizanku” pod nazivom Theia, najveća se migracija sisavaca događa u zraku, a za 250 milijuna godina dan će se produljiti za barem sat i pol zbog sporije rotacije
22. travnja 2019. u 09:30 12 komentara 813 prikaza
Foto: Getty Images
Pogledajte galeriju 1/5

Plastične vrećice, sredstva za čišćenje, ulice krcate automobilima... Dio je to naše svakodnevice, a rijetko kada razmislimo koliko sve to utječe na okoliš. Upravo zbog toga svake se godine 22. travnja obilježava Dan planeta Zemlje kojim se želi upozoriti na važnost poštovanja prirode te na očuvanje jedinog nebeskog tijela na kojem ima života.

Ekopoklon uz Večernji Ekopoklon uz Večernji Spasi planet: ovom malom promjenom možete učiniti puno

Dan planeta Zemlje prvi je put obilježen 1969. godine u Sjedinjenim Američkim Državama kad su organizirane masovne demonstracije za zaštitu okoliša. U Hrvatskoj se 22. travnja počeo obilježavati dvadeset godina poslije. UN je taj dan proglasio međunarodnim Danom planeta Zemlje prije deset godina, a danas se obilježava u 190 zemalja diljem svijeta kako bi se skrenula važnost na očuvanje Zemlje, jedinog doma koji imamo.

U povodu Dana planeta Zemlje zapitajmo se koliko zapravo znamo o našem planetu te kako kao pojedinci, naoko malim djelima, možemo pridonijeti očuvanju prirodnih bogatstava kojima Zemlja vrvi. U nastavku donosimo dvadeset manje poznatih zanimljivosti o našem planetu.

Prosvjed učenika zbog klimatskih promjena 'Petkom za budućnost' Zagrebački učenici na Markovu trgu uzvikivali "Spasimo planet"

Zemlja je nekada imala “sestru blizanku” pod nazivom Theia, veličine Marsa, s kojom je dijelila orbitu. Prije 4,5 milijarde godina došlo je do sudara pri kojem je nastao Mjesec.

Plastični proizvodi danas čine 95 posto otpada koji pluta Sredozemnim morem,a većina plastike dolazi iz Turske i Španjolske. Količina morskog otpada svako ljeto povećava se čak 40 posto.

 | Autor : Getty Images Foto: Getty Images

Iako nam je Sunce primarni izvor topline, teoretski bismo mogli preživjeti bez njega. Naime, Zemljina je jezgra dovoljno vruća. Njezina temperatura jednaka je onoj na površini Sunca.

Oko 6371 kilometar iznosila je najveća bušotina prema unutrašnjosti Zemlje koju su Rusi probušili na svome otoku Sahalinu. Smatra se da je otprilike tolika udaljenost do središta našeg planeta.

NASA Jesmo li sami? NASA okupila tim stručnjaka: Traže vanzemaljski život na drugim planetima

Najviša temperatura zabilježena na Zemlji iznosi 57.8 Celzijevih stupnjeva, a izmjerena je 1922. godine u Libiji. Najniža je, pak, izmjerena 1983. godine na Antarktici, a iznosila je -89.2 stupnja.

Svakog se dana na Zemlji rodi oko 200.000 ljudi. Prema procjenama na planetu je do sada živjelo oko 106 milijardi ljudi, a smatra se da će do 2050. godine populacija narasti na 9,2 milijarde.

 | Autor : Getty Images Foto: Getty Images

Zemlja zapravo i nije posve okrugla. Točan je opis njezina oblika sferoid spljošten na polovima, a rotiranjem Zemlje nastaje centrifugalna sila zbog kojeg ona ima oblik diska.

Zbog kretanja tektonskih ploča, za 25 milijuna godina stvorit će se superkontitent. Sjeverna i Južna Amerika te Azija zabit će se jedna u drugu, a Karipsko more i Arktički ocean će nestati.

Asteroid 2019 GC6 NASA upozorila: Ovaj asteroid mogao bi biti prijetnja za Zemlju

Čak 30.000 tona svemirskih čestica i prašine godišnje ulazi u Zemljinu atmosferu. Srećom, većina njih odmah izgori što, umjesto kraterima, završava “zvijezdama padalicama“.

Najveća se migracija sisavaca događa u zraku. Riječ je o više od deset milijuna golemih šišmiša vrste Megachiroptera koji svake godine lete između Demokratske Republike Konga i Zambije.

 | Autor : Getty Images Foto: Getty Images

Sjeverni i Južni pol zamijene se svakih nekoliko tisuća godina. Primjerice, da ste imali kompas prije 800.000 godina, pokazao bi vam da je Sjeverni pol na Antarktici. Znanstvenici ne znaju zašto.

Najveći živući organizami nisu kitovi, pa čak ni koraljni grebeni, već gljiva. Zove se Armillaria i nalazi se u Oregonu, a proteže se na nevjerojatnih 3,8 kilometara diljem Strawberry Mountaine.

ISTRAŽIVANJE NASA plaća volonterima 16.500 eura za izležavanje i gledanje TV-a

Iako je bila legenda, “kipuća rijeka” postoji i sakrila se duboko u Amazonskoj šumi u Peruu. Rijeka ne kipi doslovno, ali temperatura joj je oko 93 stupnja, zbog čega je vrlo opasna.

Jačina gravitacije razlikuje se diljem svijeta, ovisno o udaljenosti od Zemljine jezgre. To znači da to što smo teži ili lakši u nekom trenutku ovisi o lokaciji na kojoj se nalazimo na Zemlji.

Zbog pritiska koji se oslobađa iz Zemljine jezgre i stalnog kretanja tektonskih ploča godišnje se dogodi gotovo milijun potresa. Međutim, većina ih nikada nije zabilježena seizmometrima.

 | Autor : Getty Images Foto: Getty Images

Točno osam minuta i 20 sekundi treba Sunčevu svjetlu da stigne do Zemlje. To znači da je toplina i svjetlost koju osjećamo i vidimo za toplih dana zapravo Sunčeva energija otprije osam minuta.

Zemlju nazivamo “plavim planetom”. Naime, voda zauzima čak 75 posto njezine površine, pa iz svemira izgleda plavo. Čak 97 posto vode čine oceani, dok na slatke vode otpada tek 3 posto.

Planet Zemlja Klimatske promjene Plavi planet: Evo zbog čega će Zemlja postati još plavija

Trenutačno dani traju otprilike 24 sata, ali se očekuje da će se za 250 milijuna godina dan produljiti za barem sat i pol zbog sporije rotacije Zemlje, koju uzrokuju klimatske promjene.

Prva fotografija Zemlje iz svemira snimljena je na visini od 105 km 1957. godine. Posebnu 35-milimetarsku kameru izumio je inženjer Clyde Holliday, a u svemir ju je ponio Sputnik 2.

Iako je poznato da je Venera najsjajnije nebesko tijelo, Zemlja je zapravo sjajnija kada je se gleda iz svemira. Uzrok tome je voda, koja naš planet čini najsjanijim u Sunčevu sustavu.

Golema svemirska stijena NASA objavila snimke velikog meteora koji nitko nije vidio

 

Gorivo
UŠTEDA
Čak i najmanja sitnica može utjecati na potrošnju goriva u vašem automobilu

A1 izdvaja za Vas

  • fobos:

    Bušotina na Sahalinu nije ni približno 6.371km duboka. Tek je nešto više od 12 km duboka. Zemja nije savršena kugla ,ali unatoč rotaciji nije ni približno slična disku. Osim što autorica teksta nema pojma o čemu piše još nezna ni ... prikaži još! prevesti i prepisati tekst koji je našla u bespućima interneta. E da i ovo srednje prezime je potpuno bez potrebe, Babić je sasvim dovoljno.

  • bazinga:

    Neobrazovani novinar

  • midea:

    zemlja nije okrugla , ne putuje svemirom , ne okrece se , gravitacija ne postoji . Zemlja je " ravna " površina , Antartika nije kontinent , planete su izmišljotina , one su obična svjetlost ( energija) , Antartika je ... prikaži još!ka je vanjski perimetar (ledeni zid ) koji drži kontinente i vodu na okupu ..... nakon Antartike ima još zemlje ali elita to skriva od nas stoke sitnoga zuba .To je razlog zašto je izmišljena kugla a sa njome i gravitacija kako bi zalijepili vodu na ritirajućoj kugli . Prestanite lagati o zemlji kugli , da se mene pita trebalo bi kazniti i novinare za fake pisanje bez čvrstih dokaza o cemu pišu !