Crveni alarm upaljen je za hrvatski klupski nogomet. Prema novim projekcijama UEFA-ine ljestvice nacionalnih koeficijenata za sezonu 2026./27., Hrvatska je pala na poražavajuće 23. mjesto u Europi, što predstavlja najlošiji plasman u posljednjih dugih 17 godina. Posljednji put je HNL bio ovako nisko pozicioniran davne sezone 2009./10., kada se nalazio na još nižem, 27. mjestu. Ovaj pad nije slučajan, već je izravna posljedica kontinuirano loših rezultata naših predstavnika na europskoj sceni. S koeficijentom od svega 22.156 bodova, Hrvatsku su pretekle zemlje poput Rumunjske, a posljednji udarac zadao je ukrajinski Šahtar, koji je svojim uspjehom u Konferencijskoj ligi pogurao Ukrajinu na 21. mjesto i time nas gurnuo korak bliže europskom ponoru.
Ovaj pad na ljestvici nije samo statistički podatak koji loše izgleda, već nosi sa sobom i vrlo konkretne, negativne posljedice. Naime, 23. pozicija na kojoj se sada nalazimo kritična je granica. Ona prvaku HNL-a, pod uvjetom da Rusija ostane pod suspenzijom, još uvijek jamči početak natjecanja od drugog pretkola Lige prvaka. No, svaki daljnji pad, već na 24. mjesto, značio bi da bi naš prvak svoj europski put morao započeti od samog početka, odnosno od prvog pretkola. To ne samo da bi značajno otežalo ionako trnovit put do elitnog natjecanja i izdašnih financijskih nagrada, već bi i skratilo ljetnu pauzu te povećalo rizik od ranog ispadanja i daljnjeg srozavanja koeficijenta. Time se ulazi u začarani krug iz kojeg se teško izlazi, a san o redovitom sudjelovanju u grupnim fazama europskih natjecanja postaje sve dalji.
Razlozi za ovakav sunovrat su jasni i bolni. Dok se nekada moglo računati na solidne europske izlete više hrvatskih klubova, posljednjih godina svjedočimo preranim ispadanjima. Dodatni problem predstavlja i sustav bodovanja koji se temelji na rezultatima u posljednjih pet sezona. To znači da je iz obračuna ispala uspješna sezona 2021./22., u kojoj je Dinamo stigao do doigravanja Europske lige gdje ga je zaustavila Sevilla, čime smo izgubili važne bodove koji su nas do sada održavali na površini. Bez novih uspjeha koji bi nadomjestili stare, pad je bio neizbježan.
Ono što situaciju čini posebno alarmantnom jest nevjerojatna ovisnost hrvatskog koeficijenta o samo jednom klubu. Podaci su gotovo nevjerojatni: Dinamo je u posljednjih pet sezona sam osvojio čak 74 posto svih bodova za Hrvatsku. Takav je postotak praktički nezabilježen u Europi, s izuzetkom Lihtenštajna koji ionako ima samo jednog predstavnika. Doprinos ostalih klubova je minoran i poražavajući: Rijeka je priskrbila 12 posto, Hajduk sedam posto, a Osijek tek šest posto bodova.
Otvori KEKS Pay
Kustic OUT