Hitlerov DNK: Strategija diktatora, Viasat History
Iako se o Adolfu Hitleru i njegovim pomagačima stalno nešto piše i otkriva, čini se da se publika takvog sadržaja ne može zasititi. Kako i bi kada se radi o čovjeku koji je pokrenuo u povijesti nezapamćeni val nasilja koji se osjeća, eto, i 80 godina nakon što je službeno prekinut pobjedom u Drugom svjetskom ratu. Dolazeći iz skromnog provincijskog okruženja, gotovo klasično disfunkcionalne obitelji, Hitler je, počevši s tek nekoliko ljudi, poput Ernsta Röhma i Rudolfa Heßa, Heinricha Himmlera, Hermanna Göringa, napravio Njemačku ishodištem najvećeg rata koji ljudski rod poznaje, a u kojem je nestalo 20 milijuna ljudi. Pa kako? Povijest uglavnom zna te odgovore, ali oni su se do sada temeljili na istraživanjima arhiva, iskapanjima, ne i na konkretnim forenzičkim analizama bilo Hitlera bilo koga od njegovih pomagača. Sasvim slučajno otkriven je ostatak tkanine s Hitlerovom krvi koji, osim što je potvrdio da se nacistički diktator doista ubio na kauču berlinskog bunkera, već pruža i izravnu mogućnost da se potvrde ili negiraju neke opće važeće predrasude. O tome će uskoro biti objavljen i znanstveni rad, no, kako to obično biva, mnogi već konstatiraju kako cijelo istraživanje nije donijelo nešto što o Hitleru već nismo znali. No, i sami znanstvenici koji su istraživanje provodili kažu kako to i jest tako, ali je istraživanje konačno raščistilo situaciju oko brojnih pretpostavki i predrasuda o Hitlerovoj osobi temeljenih na okolnostima, a koje se ne bi moglo raščistiti bez ovakvog istraživanja. Recimo, Hitlerov odnos prema ženama je nešto što se uvijek gledalo kao na nešto što nije sasvim uobičajeno pa je moguće i izvorište nekih njegovih ponašanja. Ovo je istraživanje ukazalo na mogućnost Kallmannova sindroma, genetske pojave koja sugerira mogućnost različitih stanja, poput, recimo, mikropenisa. No, to je samo mogućnost koja i nije prevelika, u bilo kojem Hitlerovom medicinskom dosjeu nema takve zabilježbe. Zatim je tu poigravanje s mogućim židovskim podrijetlom, sada možemo biti sigurni da je to bila potpuno pogrešna teorija. Ali, možda i najbitnije što je istraživanje donijelo kao zaključak je ono što će stručnjaci za psihu uvijek tvrditi, a to je da ljudsku osobu ne oblikuju prije svega geni već okruženje. Iako je po svemu Hitler zadovoljavao niz kriterija za, recimo, shizofreniju ili bipolarni poremećaj, tek se posebnim testovima može nazrijeti da je predispoziciju za tako nešto mogao imati u genima. Zato je vrijedno pogledati ovaj dvodijelni dokumentarac koji se vrti na kanalu Viasat History.
Otvori KEKS Pay
