Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 144
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Bingeanje

Iako nije oduševila kritiku, ratna drama temeljena na popularnom romanu ispala je prilično dobro

16.11.2023.
u 07:03

Svakako preporuka ide i Djeci zla, prvoj seriji iz Srbije na HBO-u kao i priči o Rossu Brawnu, inženjerskom magu iz Formule 1

All the Light We cannot see, Netflix
Stavili smo kao glavnu preporuku ratnu dramu napravljenu po romanu američkog pisca Anthonyja Doerra koja je na vrhu New York Timesove liste bestsellera provela 200 tjedana a prodana je u 15 milijuna primjeraka. Doerr je roman pisao deset godina, s ekstenzivnim istraživanjem Drugog svjetskog rata, posjećujući neke od lokacija, poput Saint Maloa, grada utvrde u francuskoj Bretanji. Dakle, za bilo koga je napraviti seriju po takvom jednom romanu bio izazov, pa i za Netflix koji obično u takve projekte ulaže značajna ako ne i ogromna sredstva, pa je tako slučaj bio i ovdje. I za ta sredstva produkcija je dobila dva doista velika glumačka imena, Marka Ruffala i Hugh Lauriea, kao i redatelja koji sigurno ima talenta za savladavanje ovakvog projekta, a to je Shawn Levy koji je napravio Noć u muzeju a bio producentom serije Stranger Things. Kompleksni roman nelinearne strukture postavljen je u četiri dijela televizijske serije gdje je Levy odlučio napraviti ratnu obiteljsku dramu koja se odvija kroz deset godine, ponajviše u komornoj i često surovoj atmosferi svojstvenom najvećem sukobu u ljudskoj povijesti. I to je ispalo dosta dobro, iako ne na nivou očekivanja koja je imala međunarodna kritika gdje se spočitava povremena karikaturalnost koju onda smjenjuje krajnja ozbiljnost. No, vremena su ta koja jesu, prošle je godine Netflix imao ogroman uspjeh s novom ekranizacijom Na zapadu ništa novo, ne bi se reklo da će se isto dogoditi i s All the Light We cannot see, ali seriju se isplati pogledati. Doerr je u svojem romanu napravio neobičnu ratnu priču slijepoj djevojci Marie-Laure LeBlanc koja je kćer Daniela (Ruffalo) koji radi u Muzeju prirodne povijesti gdje mu povjeravaju More plamena, rijedak dijamant koji navodno pruža besmrtnost onome u čijem je posjedu. Kada nacisti ulaze u Pariz, Daniel odlučuje s kćeri i dijamantom pobjeći u Saint-Malo kod strica Etiennea (Laurie) koji ima PTSP od prošlog rata. U Njemačkoj, pak, u sirotištu nacisti pronalaze Wernera, genija za tadašnje sklopove koji ima neobičan talent sastavljanja i rastavljanja radija pa tako i lociranja njihovih signala. Taj njegov talent nacisti iskorištavaju u borbi protiv pokreta otpora zbog čega stradavaju cijele obitelji. Kada Werner pošalju u Francusku, meta potrage postaje sama Marie koja svakog dana čita knjigu na Braillevom pismo ispred radija a čiji tekst skriva koordinate ciljeva koje američki topovi koji su sve bliže vrlo precizno pogađaju. A jedan časnik doznaje da negdje mora biti i mitski dijamant. Ratni vihor sve njih spaja u bitci za Saint-Malo, staru utvrdu na La Mancheu.

Djeca zla, HBO Max
Zna se da je HBO prijemčiv za lokalne produkcije pa su tako preuzeli i ovu iz Srbije, ali što je zapravo univerzalno primjenjiva priča napravljena po i u nas dostupnom romanu nekadašnjeg suca a sada književnika Miodraga Majića. Da ne drvimo sad oko visokih ambicija koje produkcija susjedne zemlje ima, zaključimo samo kako se radi o kvalitetno odrađenom proizvodu s nizom uglednih, i ovdje poznatih, glumaca poput Nikole Koje, Anice Dobre, Jovane Stojiljković... Nekako valjda u skladu s vremenom i općom atmosferom u Srbiji i ovdje imamo elemente misterije, mistike, tajne, zavjere, ponajprije nefunkcionalnog pravosuđa, što jesu, dakle, univerzalni elementi gledljivi posvuda. Priča se zavrti oko bizarnog i vjerojatno ritualnog ubojstva političara koje otvara put u sa stvarnosti paralelni svijet zločina motiviranih tajnovitim motivima. “Zla djeca” serija su u kojoj se igralo na sigurno, s pričom koja će “okinuti” kod velikog dijela publike, a s glumcima koji su nekada bili vrh glumišta bivše države uz neke koji su danas regionalne zvijezde, svakako uvijek treba istaknuti neuništivog Koju ovdje u jednoj od glavnih uloga policijskog istražitelja.

The Super Mario Bros. Film, SkyShowtime
Ovdje je teško napisati bilo što novo pa ćemo samo podsjetiti kako je film o smiješnom vodoinstalateru nastao po jednoj od najuspješnijih igrica svih vremena bio praktično jednako uspješan. Zaradio je nevjerojatnih 1,36 milijardi dolara, bio je najdohodovniji film prvog vikenda prikazivanja, drugi najdohodovniji ove godine, “Barbie” ga je pretekla doista za dlaku, treći je najdohodovniji animirani film svih vremena, ispred su samo “Frozen II” i “Kralj lavova”, a očito je i najdohodovniji film produkcije Illumination. I naravno, film ima i naš štih, a to je da ga potpisuje Michael Jelenic, iznimni tvorac animiranih filmova koji je porijeklom iz Hrvatske i koji je doista i pozdravio publiku na premijeri putem video poruke. Glasove su likovima crtića posudili Chris Pratt, Anya Taylor-Joy, Jack Black, Seth Rogen, očito su svi prepoznali da je potencijal ogroman i bili su u tome u pravu. Iako sumnjamo da ima onih koji nisu gledali film a fanovi su Super Maria, mora se preporučiti njegov dolazak na streaming uslugu. Pa ako doma još imate i kakvo kućno kino, eto kvalitetne zabave.

Brawn: The Impossible Formula 1 Story, Disney+
Pa, rekli bismo kako ovdje postoji ozbiljna mogućnost da se ova četverodijelna dokumentarna serija dopadne i mnogima koji nužno nisu fanovi Formule 1. Jer, Keanu Reeves je ovdje producent, ali i voditelj, a priča je o Rossu Brawnu, briljantnom inženjeru kojemu se pripisuje najviše zasluga za mogućnost da Michael Schumacher osvoji sedam svjetskih prvenstava. Ali se konkretno ova serija bavi sezonom 2009. godine kada se dogodilo nemoguće, Brawnova je momčad uzela i vozačku i konstruktorsku titulu. Samog Reevesa moglo se proteklih godina često vidjeti na stazama gdje se vozilo prvenstvo nekada poznato kao najveći cirkus na svijetu, a pri čemu nije nikada skrivao oduševljenje tim sportom. I to je upravo zbog Brawna čija briljantnost u strojarstvu, odnosno automobilskoj tehnici i tehnologiji, otvara mogućnost talentima koji su u stanju koncentrirano voziti nekoliko desetaka krugova pri brzinama koje često nadmašuju i 300 km/h. I zato je odlično što ovdje gledamo priču koja slavi prije svega čovjeka koji lake bolide čini tako savršenima u svakom pogledu.

 

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije