Naslovnica Premium Kultura premium

Slavonski dvorci: Milijuni kuna stigli iz Bruxellesa za obnovu virovitičkih dvoraca

U sljedećih godinu-dvije ti će dvorci postati turistička atrakcija i oživjeti slavonski turizam
13. siječnja 2017. u 13:30 0 komentara 1669 prikaza
03.01.2017., Suhopolje - Veliki broj dvoraca u Slavoniji u jakoje  losem stanju, sredstvima iz europskih fondova ce se neki od njih renovirati. Dvorac Jankovic.  Photo: Davor Javorovic/PIXSELL
Foto: Davor Javorović/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/20

Kada je grof Elemir pl. Janković zaprosio mađarsku plemkinju, umjesto pristanka, uslijedio je “hladan tuš”. Grofica se odbila udati u Suhopolje jer ono, kritizirala je, ne sliči na veleposjed. Kako bi ju privolio, Elemir je zasadio prekrasan perivoj.

Ipak, vrijeme je odradilo svoje pa se grof poslije silno zaljubio u Ilku, upraviteljevu kćer. Veliku je ljubav prema toj služavki htio okruniti brakom, a kada je to priopćio i svom strogom ocu Aladaru, jednom prigodom u lovu, ovaj se toliko razljutio da ga je dao išibati, i to pred svima.

07.08.2014., Zagreb - Spomenici hrvatskim povijesnim licnostima u uzem gradskom centru. Josip Juraj Strossmayer.  Photo: Grgur Zucko/PIXSELL Sabrana djela Predstavljena pisana baština Josipa Jurja Strossmayera  Svjetska kulturna baština Mistično kamenje koje je stoljećima čuvalo sela i putnike Neželjena baština Najbolji dokumentarac Film 'Neželjena baština' Irene Škorić dobio 1. nagradu na festivalu u Švedskoj

Modrice su izblijedjele, a Elemir i Ilka su ipak izrekli sudbonosno “da”. No, iako je u početku uistinu bio zaljubljen u nju, poslije ju je ponižavao baš zbog njezina podrijetla. Istresao joj je, kaže legenda, za jednom večerom špinat na bijelu čipkanu bluzu.

Supruga mu nije ostala dužna pa za kaznu mjesec dana nije smio kročiti u njezinu ložnicu. Pokopani su u kapelici tik do svoga dvorca u Suhopolju nadomak Virovitice. Kapelicu su mještani poslije devastirali, u potrazi za nakitom i dragocjenostima, pa su grobovi izmješteni.

Priče i legende o nekada uglednoj obitelji uskoro će oživjeti, a sam dvorac Janković zasjat će novim sjajem.

Čim stigne proljeće, raširit će se njime građevinari i počinje 39 milijuna kuna “teška” obnova. Glavnina troškova pokrit će se europskim novcem. “Niknut” će ondje centar za posjetitelje s 15 soba, i to u rangu pet zvjezdica, a osmišljen po uzoru na jedan školski hotel u Nizozemskoj.

– Zadnji je trenutak, ne obnovi li ga se sada, gotovo je! – stava je Marijan Brlek, općinski načelnik.

No, suhopoljski dvorac nije jedini u tom kraju koji će od, doslovce, ruševine postati atraktivno turističko odredište. Priča je to o obnovi dvoraca i kurija u Virovitičko-podravskoj županiji započeta prije otprilike pet godina.

Županija je danas vlasnik četiri takve građevine: dvorca Janković u Suhopolju, kurije Janković u Kapeli Dvoru, dvorca Janković u Cabuni te ljetnikovca Drašković u Noskovačkoj Dubravi. Sve ih je odlučila obnoviti, mahom iz EU fondova, a u istu se pustolovinu upustio i Grad Virovitica pa u ožujku počinje i velika obnova virovitičkog dvorca Pejačević.

“Izvukli” su, zajedno, već više od 130 milijuna kuna. A svi se oni prostiru na potezu od samo 80-ak kilometara.

– Cijelu smo priču vidjeli u Mađarskoj jer su oni brojne stare objekte na sličan način pretvorili u škole u prirodi, hotele, hostele. Tek je 200 do 300 ležaja u cijeloj županiji, što je premalo jer broj turista raste.

Naš Virexpo, primjerice, drugi je najveći sajam u zemlji, a nemamo kamo smjestiti izlagače i goste – započinje Sanja Bošnjak, obnašateljica dužnosti župana, a na toj je funkciji otkako je župan Tomislav Tolušić lani postao ministrom.

Prigovori da su trebali graditi tvornice, a ne dvorce, stava su u Županiji, “ne drže vodu”. Tvornice, poručuju, trebaju graditi privatnici “i za njih ima dovoljno novca”. Dvorci će privući, ističu, turiste, te otvoriti nova radna mjesta.

– Cijelu priču vidjeli smo u Mađarskoj, oni su brojne stare građevine na isti način preuredili za škole u prirodi, lovačke kuće šumari su opremili za smještajne kapacitete, hostele, hotele – nastavlja ona.

Prvu su kupili kuriju u Kapeli Dvoru. Posebna je ekipa mjesecima tragala za njezinim vlasnicima. Ruševina išarana grafitima nije bila nimalo nalik sjedištu vlastelinske obitelji iz 1880-ih. Bila je i pod hipotekom – još od 1941. Pronašli su vlasnike i Županija im je ponudila 80.000 kuna.

Pristali su. Uredili su ju iz projekta prekogranične suradnje Hrvatska – Mađarska. Slilo im se tako deset milijuna kuna, kojima je stvoren edukacijsko-biciklistički centar.

– Premrežili smo cijelu županiju biciklističkim stazama, u projektu s Hrvatskim vodama, tako da ih je označeno 700 kilometara, a sve ih vežemo upravo za kuriju – opisuje županica.

Smjestio se na istoj adresi i hotel baština. Po pravilima EU fondova, lokalna samouprava ne može graditi hotele pa su ga sami doplatili. S četiri je zvjezdice, u 18 soba ukupno je 36 kreveta.

– Jedina smo županija koja je vlasnik hotela. Prozivaju nas zbog toga, ali kod nas je slaba poduzetnička klima i nitko ga ne bi htio preuzeti – objašnjava naša sugovornica.

Ljetos su otvorili i hostel u preuređenom ljetnikovcu Drašković. U dvije spavaonice su 34 ležaja, a dovoljno je to, računa županica, za dva školska razreda. U istom je ljetnikovcu, inače, i područna škola.

Druga strana medalje je skupa dokumentacija. Kupnja dvorca u Suhopolju stajala je, primjerice, oko 1,7 milijuna kuna, a gotovo je isti iznos, točnije 1,5 milijuna, uložen u papire. No, uloženo će im se višestruko vratiti. Od 39 milijuna kuna, koliko će stajati preuređenje, čak su 33 milijuna bespovratna.

Taj velebni dvorac, izgrađen sredinom 18. stoljeća, bio je, tijekom svoje bogate povijesti, i dom za djecu koja su u Drugom svjetskom ratu ostala bez roditelja. Spavali su u njemu i sezonci iz Bosne koji su za Jugoslavije kopali repu na virovitičko-podravskim poljima. Uredi PIK-a Suhopolje bili su na toj adresi pa čak i škola.

Dvaput je gorio i 90-ih je već bio potpuno devastiran. Općina Suhopolje prodala ga je svojedobno poduzetniku iz Istre, zajedno s perivojem, a oboje su, inače, zaštićeno kulturno dobro. Novi vlasnik nadozidao je ulaz, no od zamišljenih je investicija ipak odustao, a građevinu je otkupila Virovitičko-podravska županija 2012., za 1,7 milijuna kuna.

Ugovor je za novi centar za posjetitelje potpisan u kolovozu, a od tada teče i 30-mjesečni rok za završetak radova.

U dvorcu u Cabuni još se neće čuti zvukovi građevinskih strojeva. Trebao je to biti hospicij za cijelu Slavoniju, ali Ministarstvo zdravstva im to nije odobrilo. Prekrojili su potom dokumentaciju u Centar za razvoj zdravlja i ona je spremna, stajala je milijun kuna, no trenutačno nema EU natječaja na koji bi ju prijavili pa je na čekanju.

Ostali su od njega tek potporni zidovi, a umjesto krova, nad njim je samo čisto nebo. Ubacili su nedavno ministru Tomi Medvedu “bubu u uho” s idejom da ondje naprave centar za veterane. Cabunski je dvorac, zanimljivo je, izgorio u Drugom svjetskom ratu, a lokalno stanovništvo potom je razgrabilo preživjeli namještaj.

A tko god bude uređivao i obnavljao dvorac Pejačević u Virovitici, bez obzira na unosan posao, neće mu biti svejedno.

Slavonski dvorci čuvaju brojne tajne svojih starih, često ekscentričnih vladara

– Gradnju dvorca započeo je 1800. Antun I., no razbolio se i umro 1802. Radove je nastavio sin mu Antun II., ali se i njemu ubrzo pogoršalo zdravlje. On se uspio oporaviti, no nikada nije živio u dvorcu.

Među Virovitičanima od tada kruži priča kako nitko tko bilo što građevinski radi na dvorcu, ne doživi useljenje u njega – prepričava nam Mihaela Kulej, ravnateljica Gradskog muzeja Virovitica, kojem je adresa upravo u tom dvorcu.

U šali, širi tu priču gdje god stigne i “straši” graditelje. “Start” tih radova je u ožujku, a rok je za njih 18 mjeseci. Stajat će 81,4 milijuna kuna, a sufinancirani su sa 66,6 milijuna iz Fonda za regionalni razvoj EU. Jedan od najljepših dvoraca u Hrvatskoj građen je po nacrtima bečkog arhitekta Nikole Rotha.

Raskošno barokno-klasicističko zdanje “niknulo” je na temeljima stare srednjovjekovne virovitičke utvrde.

– Longitudinalni je to, jednokrilni tip dvorca, s izuzetno uzdužnim tlocrtom, što su klasicistička obilježja, a ima barokne ukrase i štukaturu na pročeljima – opisuje ravnateljica.

Pejačevići su ga, inače, dobili 1749. od kraljice Marije Terezije kao nadoknadu za posjed izgubljen zbog formiranja Vojne krajine. Utvrdu su srušili i doslovce zatrpali te na njemu izgradili dvorac. Prodaju ga 1840. kneževskoj obitelji Schaumburg – Lippe, kojoj to postaje dom, no oni ga “prosljeđuju” 1911. grofovima Draškovićima, a koji u njega tek povremeno svraćaju.

Kupuje ga 1931. virovitička općina. Dok nam svira klavir, upravo iz tih godina, Mihaela se prisjeća kako je u dvorcu, kao djevojčica, polazila glazbenu školu. Iste su joj odaje poslije postale ured. Kada ga obnove, cijeli će dvorac praktički biti muzejski prostor, iako je on, reći će naša sugovornica, “prvi njegov izložak”.

U projektu koji se kreira još od 2003., zamišljen je i turistički ured sa suvenirnicom, zatim prostor za radionice i druženje s mladima.

– Restoran ostaje u zapadnom podrumu, a u istočnom krilu prizemlja otvorit će se kafić – navodi ona.

U izvorniji oblik vraća se i perivoj, zasađen u 19. stoljeću i krcat raritetnim drvećem iz svih krajeva svijeta. U građanima naviklima na današnji park, ta je vijest, pak, izazvala svojevrsni otpor.

– Zbog opkopa oko dvorca, Virovitica je bila prožeta nizom kanala i prekrasnih drvenih mostova pa su ju do 1931. nazivali malom Venecijom. Definirat će se pri obnovi neki od tih mostova, no vodu nećemo vraćati u opkope – otkriva.

U Hrvatskoj je više od 1300 dvoraca i kurija. Mnogi su, nažalost, ruševine i u vlasničkom rasulu.

>> Obuljen Koržinek za revitalizaciju Zvijezde: 'Baštinu treba njegovati i koristiti'

SightRun
PAMETNIJE TRČANJE
Oduševljeni smo: Aplikacija koja spaja tehnologiju, trčanje i putovanja

A1 izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.