Svjetski poznati istraživač dugovječnosti Dan Buettner uputio je milijunima ljudi jasno i prilično strogo upozorenje: ako želite živjeti dulje, određene namirnice jednostavno nemaju što tražiti u vašem domu. 64-godišnji suradnik National Geographica, autor bestselera i čovjek koji je desetljećima proučavao zajednice s najdugovječnijim stanovnicima na svijetu, tvrdi da tajna dugog života ne leži u skupim dodacima prehrani, biohacking trendovima ili ekstremnim režimima vježbanja – već u svakodnevnim prehrambenim izborima. U videu koji je podijelio sa svojih gotovo 800 tisuća pratitelja na Instagramu, Buettner je bez zadrške naveo četiri namirnice koje, prema njemu, nikada ne bi smjele proći vaša ulazna vrata.
1. Prerađeno meso: “Prvo, prerađeno meso poput slanine, kobasica i narezanih mesnih proizvoda”, rekao je Buettner, “Znamo da su povezani s rakom”. Njegovo upozorenje u skladu je s brojnim znanstvenim istraživanjima koja povezuju prerađeno meso s većim rizikom od kolorektalnog karcinoma i kardiovaskularnih bolesti. Zanimljivo, upravo su te namirnice gotovo u potpunosti odsutne iz prehrane ljudi u tzv. Plavim zonama – regijama poput Sardinije, Okinawe i Ikarije, gdje je doživjeti stotu gotovo uobičajeno.
2. Zaslađena pića: Druga stavka na njegovoj crnoj listi su pića prepuna šećera. “Gazirana pića najveći su izvor rafiniranog šećera u modernoj prehrani”, upozorava. Prema Buettneru, ova pića izazivaju nagli skok šećera u krvi bez ikakve nutritivne vrijednosti te doprinose pretilosti, inzulinskoj rezistenciji i kroničnim upalama – sve redom faktorima koji ozbiljno skraćuju životni vijek.
3. Grickalice: Treća kategorija su industrijski prerađene slane grickalice, za koje kaže da su izravno povezane s debljanjem i nesvjesnim prejedanjem.
4. Slatkiši: Na kraju, upozorava na slatkiše koje ljudi često drže u ormarićima i posežu za njima u popodnevnim satima. “Ovo su stvari koje nikada ne biste smjeli pustiti da prođu kroz ulazna vrata”, poručio je.
Ipak, Buettner ne zagovara strogu deprivaciju. Ključ, tvrdi, leži u okruženju – principu koji se dosljedno primjenjuje u kulturama dugovječnosti. “Ako želite s vremena na vrijeme uživati u tim stvarima, to je u redu. Samo ih nemojte držati kod kuće”, kaže, “Učinite zdrave izbore lakšima – i vidimo se kad budete imali 100 godina”. Buettner godinama naglašava da je snaga volje precijenjena, a da se najzdraviji ljudi na svijetu ne oslanjaju na disciplinu, već na pametno dizajniran životni prostor.
Sam već deset godina ne jede meso, a njegov jelovnik temelji se na biljnoj prehrani inspiriranoj Plavim zonama. Kaže da mu je takav način prehrane poboljšao energiju, regulirao tjelesnu težinu i unaprijedio opće zdravlje.
“Svaki dan započinjem zdjelom sardinijskog minestronea – povrtne juhe od graha, s malo maslinova ulja i avokada. To me drži sitim i stabilnim”, otkrio je u drugom viralnom videu. Za ručak ne slijedi stroge planove, već jede voće koje mu se taj dan jede. “Dopustim si jesti hranu koju volim, jer ću je onda dugoročno i nastaviti jesti”, objašnjava.
Minestrone, temelj talijanske kuhinje još od rimskih vremena, u planinskim dijelovima Sardinije nije samo obrok, već način života. Generacije su svakodnevno jele varijacije ove juhe, kombinirajući mahunarke, povrće i cjelovite žitarice – kombinaciju koju moderna znanost danas smatra receptom za iznimno zdravlje.
Buettnerova istraživanja potvrđuju da su prehrane bogate mahunarkama, zelenim povrćem i nerafiniranim ugljikohidratima povezane s manjim rizikom od kroničnih bolesti, nižom razinom upala i znatno duljim životnim vijekom. Ove je spoznaje objedinio u bestseleru “Kuhinja plavih zona”, koji donosi više od 100 tradicionalnih recepata za dugovječnost.
Na kraju, upozorava da ovakve prehrambene navike polako nestaju pod pritiskom zapadnjačke kulture brze hrane – zbog čega je njihovo očuvanje važnije nego ikad. Kako je jedan gledatelj sažeo u komentaru: Buettnerov pristup je “osvježavajući podsjetnik da se dugovječnost ne gradi na ekstremima, već na malim, ponavljajućim navikama, pravoj hrani i smislenoj povezanosti”.
Otvori KEKS Pay
